PROFILPELAJAR.COM

Cardiopteris

Cardiopteris
C. moluccana
Sistematika
Carstvo:Plantae
Divizija:Tracheophyta
Razred:Magnoliopsida
Red:Cardiopteridales
Porodica:Cardiopteridaceae
Rod:Cardiopteris
Wall. ex Royle
Baze podataka

Cardiopteris rod je zeljastih do slabo odrvenjelih povijuša iz porodice Cardiopteridaceae, reda Cardiopteridales. Obuhvaća dvije priznate vrste rasprostranjene od južne Kine i istočnih Himalaja preko kontinentalne jugoistočne Azije i Malezije do Nove Gvineje i Bismarckova otočja.[1] Tipski je rod porodice Cardiopteridaceae.

Ime

Ime Cardiopteris izvedeno je od grčkih riječi kardía („srce”) i pterón („krilo”). Odnosi se na srcoliku osnovu listova i osobito na karakteristične široko okriljene plodove.

Opis

Pripadnici roda su gole, snažno razgranate penjačice čije se valjkaste stabljike ovijaju oko potpore. Sadrže bijeli mliječni sok, što je među današnjim rodovima porodice Cardiopteridaceae karakteristično upravo za Cardiopteris.[2]

Listovi su jednostavni, naizmjenični, bez palistića i na dugim peteljkama. Plojke su srcolike pri osnovi i dlanaste nervature. Mogu biti cjelovite ili različito duboko režnjevite; kod najraširenije vrste režnjeva je obično 3–5, katkad i više.[2]

Cvatovi su rahle pazušne metlice sastavljene od jednostranih, višestruko račvastih cima. Cvjetovi su vrlo sitni, pravilni, najčešće peterodijelni i uglavnom dvospolni; mogu se pojaviti i funkcionalno muški cvjetovi. Čaška je duboko razdijeljena na četiri ili pet režnjeva koji se u pupu preklapaju i uglavnom ostaju na plodu. Vjenčić ima četiri ili pet latica, sraslih u donjoj polovici u široku ljevkastu cijev; slobodni režnjevi također se u pupu preklapaju.[2]

Prašnika je četiri ili pet. Umetnuti su na gornji dio cijevi vjenčića, nasuprot prostorima između njegovih režnjeva. Filamenti su vrlo kratki i goli, a antere se otvaraju prema unutrašnjosti cvijeta.[2]

Plodnica je nadrasla i jednolokularna. Razvojna istraživanja pokazala su da je ginecej pseudomonomeran i sastavljen od triju karpela koji se pri osnovi rano srastaju. Adaksijalni karpel razvija funkcionalni vrat tučka i njušku, dok dva lateralno-abaksijalna karpela nose dva viseća sjemena zametka. Nakon oplodnje njihovi se vrhovi izdužuju i stvaraju karakterističan mesnati nastavak na vrhu ploda. Pri osnovi plodnice nalazi se prstenasti nektarni disk, koji je u starijim morfološkim opisima bio previden. Sjemeni zametci su neobično ortotropni i bez integumenata.[2]

Plod je suh, ne puca pri dozrijevanju i izrazito je bočno spljošten. Obrubljen je dvama širokim, poprečno izbrazdanim krilima žućkaste do slamnate boje, zbog kojih je obrnuto jajast do gotovo okrugao. Vrh je obično udubljen, a na njemu ostaje izduženi zeleni mesnati nastavak gineceja. Razvija se jedna uska, uzdužno izbrazdana sjemenka s malenim embrijem i obilnim mesnatim endospermom.[2]

Rasprostranjenost i ekologija

Rod raste od Assama, Bangladeša, istočnih Himalaja i južne Kine preko Mjanmara, Tajlanda, Laosa, Kambodže i Vijetnama do Malajskog poluotoka, Sumatre, Jave, Bornea, Sulawesija, Filipina, Malih Sundskih i Molučkih otoka te Nove Gvineje i Bismarckova otočja.[1]

Vrste nastanjuju rubove primarnih i sekundarnih tropskih šuma, šikare, bambusove sastojine i drugu otvorenu vegetaciju. Mogu rasti i uz sela te na otvorenim vapnenačkim stijenama. Uglavnom su nizinske biljke, premda pojedine populacije dopiru do približno 1400–1500 m nadmorske visine.

Listovi se u nekim dijelovima jugoistočne Azije i Malezije tradicionalno jedu kao povrće.

Sistematika i povijest

Rod je prvi prepoznao Nathaniel Wallich, ali ime nije valjano objavio. John Forbes Royle objavio je Cardiopteris 1834. godine u djelu Illustrations of the Botany and Other Branches of the Natural History of the Himalayan Mountains. Njegov je opis bio vrlo kratak, ali je poslije prihvaćen kao dovoljan za valjanu objavu imena, zbog čega se autorstvo navodi kao Wall. ex Royle.

Justus Carl Hasskarl opisao je 1843. iste biljke pod novim rodnim imenom Peripterygium. Carl Ludwig Blume prihvatio je starije ime Cardiopteris, detaljnije opisao rod i na njemu utemeljio porodicu Cardiopteridaceae. Nomenklaturni odnos između Cardiopteris i Peripterygium još je sredinom 20. stoljeća bio predmet rasprave, ali je zadržano Wallichovo i Royleovo ime.

Položaj roda također se tijekom povijesti mijenjao. Blume i Robert Brown smatrali su ga predstavnikom zasebne porodice, dok su ga pojedini kasniji autori uključivali u Icacinaceae ili izdvajali kao potporodicu. Veći dio 20. stoljeća Cardiopteridaceae ponovno se često shvaćala kao monotipska porodica s jedinim rodom Cardiopteris. Molekularnofilogenetska istraživanja početkom 21. stoljeća pokazala su da su tradicionalno široko shvaćene Icacinaceae polifiletske, nakon čega su Cardiopteridaceae proširene uključivanjem još nekoliko rodova.

Suvremena razvojna istraživanja cvijeta pokazala su da je Cardiopteris unutar proširene porodice vrlo osebujan. Osobito se ističe građom pseudomonomernog gineceja, ategmičnim ortotropnim sjemenim zametcima, mliječnim sokom i suhim dvokrilnim plodom, dok ostali rodovi porodice uglavnom razvijaju mesnate koštunice.[3]

Plants of the World Online prihvaća dvije vrste. Razlikuju se ponajprije građom listova i cvatova: C. quinqueloba uglavnom ima tanke i duboko režnjevite listove te jednostavnije, malocvjetne ogranke cvata, dok C. moluccana ima čvršće, cjelovite listove i jače razgranate, bogatije cvatove.[1]

Vrste

  1. Cardiopteris moluccana Blume
  2. Cardiopteris quinqueloba (Hassk.) Hassk.

Sinonimi roda

Heterotipski:

  • Peripterygium Hassk. in Tijdschr. Natuurl. Gesch. Physiol. 10: 142 (1843)
  • Sioja Buch.-Ham. ex Lindl. in Intr. Nat. Syst. Bot., ed. 2: 82 (1836), nom. nud.

Izvori

  1. ↑ a b c Kew, pristupljeno 24. kolovoza 2026.
  2. ↑ a b c d e f CardiopteridaceaeH. Sleumer Leyden), pristupljeno 24. kolovoza 2026.
  3. ↑ Floral structure of Cardiopteris (Cardiopteridaceae) with special emphasis on the gynoecium: systematic and evolutionary implications, pristupljeno 24. kolovoza 2026.

Vanjske poveznice

Content Disclaimer

Informasi ini disarikan dari Wikipedia dan disajikan kembali untuk tujuan edukasi. Konten tersedia di bawah lisensi CC BY-SA 3.0. Kami tidak bertanggung jawab atas ketidakakuratan data yang bersumber dari kontribusi publik tersebut.

  1. The information displayed on this website is sourced in part or in whole from Wikipedia and has been adapted for the purpose of restating it. We strive to provide accurate and relevant information, however:
  2. There is no guarantee of absolute accuracy. Wikipedia is an open, collaborative project that can be edited by anyone, so information is subject to change.
  3. It is not intended to constitute professional advice. The content displayed is for informational and educational purposes only. For important decisions (e.g., medical, legal, or financial), please consult a professional.
  4. Content copyright. Wikipedia is licensed under the Creative Commons Attribution-ShareAlike License (CC BY-SA). This means that content may be reused with appropriate attribution and shared under a similar license.
  5. Responsible use. Any risk arising from the use of information from this website is entirely the responsibility of the user.