Brazilin ${\displaystyle {\ce {C16H14O5}}}$
Kemijska struktura brazilina
IUPAC nomenklatura	(6aS, 11 bR) -7,11b-dihidro-6H-indeno [2,1-c] kromen-3,6a, 9,10-tetrol
Ostala imena	Brazilin Prirodno crvena 24 CI 75280
Osnovna svojstva
Molarna masa	286,283 g·mol−1
Izgled	Blijedožute kristalne iglice
Talište	250 °C
Struktura
Sigurnosne upute
Znakovi opasnosti nepoznat znak opasnosti
Identifikacijski brojevi
CAS broj	474-07-7 ✓
EC broj	207-477-6 ✓
PubChem broj	73384 ✓
Međunarodni sustav mjernih jedinica primijenjen je gdje god je to bilo moguće. Ako nije drugačije naznačeno, upisane vrijednosti izmjerene su pri standardnim uvjetima.
Normativni nadzor wikipodatci wikislike
Portal:Kemija

Brazilin je prirodno bojilo, C₁₆H₁₄0₅, koje se dobiva redukcijom brazileina, koji kristalizira u blijedožutim iglicama. Brazilein, C₁₆H₁₂0₅ (CI 75280), kristalizira u obliku srebrnosjajnih listića. Topljiv je u alkalijama (tamnocrvena boja) i u vrućoj vodi (narančasta fluorescencija). Brazilein se nalazi u drveću roda Caesalpinia (lat. Caesalpinia crista, C. brasiliensis i druge). Upotrebljava se za bojenje vune i svile, a boja ovisi o močilu. Močilo s aluminijskim solima daje ljubičastu boju, s kositrenim solima narančastosmeđu, a sa željeznim solima ljubičastosivu. Metalni kompleksi služe kao pigmenti za izradu slikarskih boja. Brazilein se upotrebljava kao oksidometrijski indikator i za bojenje histoloških preparata.^[1]

Podrobniji članak o temi: Prirodna bojila

Prirodna bojila su obojeni organski spojevi koji se nalaze u stanicama biljaka i životinja, te u mikroorganizmima. Prirodna bojila mogu se u njima nalaziti u slobodnom obliku (kurkumin) ili u spoju sa šećerom i bjelančevinama. Neka su bojila (indigo, antikni purpur) bezbojna, pa se od njih dobiva obojen spoj oksidacijom, fermentacijom ili fotokemijskim postupkom.

Prema kemijskoj konstituciji heterociklička prirodna bojila mogu se svrstati u dvije skupine: bojila s kisikovim atomima i bojila s dušikovim atomima u prstenima. Od bojila koja danas imaju neko praktično značenje u prvoj su skupini: brazilein, hematein, oenin i santalin, dok su u drugoj skupini: antikni purpur, indigo i klorofil.

Brazil-drvo (port. brasa: žar od germ. brasa) ili pernambuk-drvo (lat. Caesalpinia echinata) je crveno, tvrdo i žilavo drvo; raste u Južnoj Americi (po tom je drvetu dobio ime Brazil); pod istim se imenom prodaje i drvo drugih vrsta Caesalpinia. Upotrebljava se za dobivanje crvene tinte i crvene boje, a služi i u stolarstvu, rezbarstvu i tokarstvu.^[2]

Crvena kora brazil-drva (lat. Caesalpinia echinata). Po brazil-drvetu Brazil je dobio ime. Srž ili gredica (daska) od brazil-drveta. Brazil-drvo ili pernambuk-drvo (lat. Caesalpinia echinata)