Bozdag
Bozdag | |
|---|---|
| Planina | |
 Pogled na jugoistok Bozdaga i Mingečaursko jezero iz svemira | |
| Položaj | |
| Koordinate | 40°49′35″N 46°47′40″E / 40.82639°N 46.79444°E |
| Država |  Azerbajdžan |
| Dio gorja | Veliki Kavkaz |
| Fizikalne osobine | |
| Najviši vrh | 524,4 m |
| Geologija | |
| Geološka starost | neogen[1] |
  Bozdag Bozdag na zemljovidu Azerbajdžana  | |
Bozdag (azerski: Bozdağ silsiləsi, Qocaşen-Göyçay silsiləsi, ruski: Боздаг) je planinski lanac u Azerbajdžanu. Administrativno pripada Gejgeljskom i Geranbojskom rajonu. Bozdag je četvrti paralelni planinski lanac na južnog padini Velikoga Kavkaza.[2] Najviši vrh iznosi 524,4 metara.
Etimologija
Ime Bozdağ dolazi od azerskog boz (siva) i dağ (planina).[3]
Zemljopis
Bozdag se prostire paralelno s Glavnim kavkaskim lancem.[4] Bozdag se prostire od rijeke Gjandžačaj do sela Hanabad (azerski: Xanabad) u Jevlaškome rajonu, tj. oko 60 km. Prije izgradnje Hidroelektrane Mingečaur, rijeka Kura je sjekla Bozdag i izlazila na Kura-araskoj nizini, pri tome stvarajući na ovome mjestu duboku jarugu koja je u literaturi poznata pod nazivom „Mingečaurski vrat“ (ruski: Мингечаурская горловина).[2] Većinski se nalazi na desnoj obali rijeke Kure koja siječe istočni dio ovog planinskog lanca. Sjeverni obronci imaju strmine pod kutovima 20 – 60° te su u potpunosti prekriveni smrekom.[4] Bozdag je s tri strane okružen niskom dolinom Širvanske stepe. Na jugu graniči s Mingečaurskim jezerom.[5]
Godine 1958. na padinama Bozdaga organiziran je Turiančajski rezervat.[6]
Geologija
U tektonskome pogledu, Bozdag u cjelini predstavlja antiklinalni nabor koji se odnosi na presavijenu zonu, a razvio se u neogenu na sjeveroistočnoj periferiji Malog Kavkaza. U predjelu Bozdaga otkriven je dio koji prekriva sedimente apšeronskog i akčagiljskog sloja.[1]
Izvori
- ↑ a b Юсифов, 1964, с. 23.
- ↑ a b Таривердиев Р. Б.. Заиление Мингечаурского водохранилища. — Б.: Элм, 1974. — С. 11. — 154 с.
- ↑ Ахундов А. Об однорядных (чистых) омонимах в топонимии Азербайджана // Советская тюркология. — 1982. — № 1. — С. 36.
- ↑ a b Керимов Ю. Б., Дамиров И. А. Запасы шишкoягод и распространение основных видов можжевельника в Азербайджане // Растительные ресурсы. — 1970. — Т. VI. — С. 436.
- ↑ Боздаг, Velika sovjetska enciklopedija, pristupljeno 21. prosinca 2019.
- ↑ Чернявская С. И. Турианчайский заповедник // Заповедники Советского Союза. — 1969. — С. 392.
Literatura
- Юсифов Р. Ю. Перспективы нефтегазоносности третичных отложений в пределах хребта Боздаг // Известия Академии наук Азербайджанской ССР. — 1964.
Content Disclaimer
Informasi ini disarikan dari Wikipedia dan disajikan kembali untuk tujuan edukasi. Konten tersedia di bawah lisensi CC BY-SA 3.0. Kami tidak bertanggung jawab atas ketidakakuratan data yang bersumber dari kontribusi publik tersebut.
- The information displayed on this website is sourced in part or in whole from Wikipedia and has been adapted for the purpose of restating it. We strive to provide accurate and relevant information, however:
- There is no guarantee of absolute accuracy. Wikipedia is an open, collaborative project that can be edited by anyone, so information is subject to change.
- It is not intended to constitute professional advice. The content displayed is for informational and educational purposes only. For important decisions (e.g., medical, legal, or financial), please consult a professional.
- Content copyright. Wikipedia is licensed under the Creative Commons Attribution-ShareAlike License (CC BY-SA). This means that content may be reused with appropriate attribution and shared under a similar license.
- Responsible use. Any risk arising from the use of information from this website is entirely the responsibility of the user.