PROFILPELAJAR.COM

Bilastin

Bilastin
Sustavno (IUPAC) ime
2-[4-(2-{4-[1-(2-etoksietil)-1H-benzimidazol-2-il]-1-piperidinil}etil)fenil]-2-metilpropanska kiselina
Kemijski podaci
Kemijska Formula C28H37N3O3 
Mol. masa 463,622 g·mol−1
Farmakokinetski podaci
Bioraspoloživost 61 %[1]
Vezanje na proteine plazme 84 – 90 % vezanja na proteine plazme[1]
Metabolizam Nije značajno metaboliziran[1]
Vrijeme polueliminacije 14,5 sati[1]
Eliminacija 95 % u urinu i fekalijama[1]
Identifikatori
CAS broj 202189-78-4
ATK kôd R06AX29
S01GX13
PubChem 185460
DrugBank DB11591
Farmakoinformacijski podaci
Trudnoća - kategorija

Australija: B3[1][2]

Registriran u RH?

Da

Trgovački nazivi u RH

Nixar, Selbixo, Bilastin Tiefenbacher

Status

Na liječnički recept

Način primjene Tablete, oralna otopina, kapi za oko[3]

Bilastin je antihistaminski lijek koji se koristi za liječenje koprivnjače (urtikarije), hunjavice (rinitisa) i konjunktivitisa uzrokovanih alergijama.[4] Pripada antihistaminicima druge generacije i djeluje selektivnom inhibicijom histaminskog receptora H1, čime spriječava navedene alergijske reakcije.[5] Učinkovitost bilastina slična je onoj cetirizina, feksofenadina i desloratadina.[6]

Bilastin su otkrili zaposlenici španjolske tvrtke FAES Farma,[7] a prvo odobrenje za njegovu uporabu izdano je u Europskoj uniji 2010. godine za simptomatsko liječenje alergijskog rinokonjunktivitisa i urtikarije.[8] Na hrvatskome tržištu prodaje se pod imenima Nixar, Selbixo i Bilastin Tiefenbacher u oblicima tableta, raspadljivih tableta, oralne otopine i kapi za oko, a izdaje se isključivo na recept. Od tih oblika, samo su tablete pod imenima Nixar i Selbixo obuhvaćene dopunskom listom HZZO-a.[3]

Istraživanja su pokazala da bilastin učinkovito djeluje protiv kožnih i očnih simptoma alergijskih reakcija, poboljšavajući time kvalitetu života pacijenta.[6][9] Bilastin također ispunjava kriterije za liječenje alergijskog rinitisa, prema nalazima Europske akademije za alergologiju i kliničku imunologiju te inicijative »Alergijski rinitis i njegov učinak na astmu«.[9]

Medicinska uporaba

Alergijski rinokonjunktivitis

Klinička učinkovitost bilastina kod liječenja alergijskog rinitisa i urtikarije vrednovano je u 10 kliničkih istraživanja s preko 4600 pacijenata. U svakom od istraživanja bilastin je uspoređen s placebom i još jednim antihistaminikom druge generacije (aktivnim usporednim lijekom).

Alergijski rinitis

Istraživanja o utjecaju na simptomatski alergijski rinitis (SAR) bila su dvostruko-slijepa, kontrolirana placebom te provedena na paralelnim skupinama muških i ženskih pacijenata starijih od 12 godina sa simptomatskom bolešću u vrijeme početka istraživanja. Nosni simptomi (kihanje, rinoreja, svrbež u nosu i nosna kongestija) zabilježeni su prije terapije te praćeni svakodnevno za njenog tijeka. Nenazalni simptomi (svrbež u oku, suzenje oka, svrbež u uhu i nepcu) također su praćeni i ocijenjeni na skali od 0 do 3 kako bi ukupan zbroj simptoma (TSS, Total Symptoms Score) i srodni parametri mogli jasno odražavati dnevnu promjenu SAR-a za svakog pacijenta i skupinu. Parametri poput kvalitete života i neudobnosti također su praćeni, na isti način kao što su registrirani tip i učestalost negativnih učinaka, tolerabilnost i opća sigurnost terapije. U ovim je istraživanjima sa SAR-om dnevna primjena bilastina kroz usta tijekom 14 dana pokazala jednaku učinkovitost kao primjena cetirizina i desloratadina.[10]

Urtikarija

Pregledni članak razmotrio je podatke iz kliničkih ispitivanja koja su specificirala učinkovitost bilastina na modele kože i urtikarije kako bi ustanovila ima li bilastin optimalan profil za povećanje doze kod urtikarije. Autori su zaključili da bilastin ima odličan profil kako za učinkovtost, tako i za sigurnost, iako su istaknuli potrebu za kontroliranim kliničkim ispitivanjima kako bi se učinkovitost bilastina usporedila s podatcima istraživanja stvarne primjene lijeka povećane doze kod pacijenata s urtikarijom – osobito u odnosu na kontrolu svrbeži.[11]

Doza i primjena

Bilastin se proizvodi u obliku tableta za primjenu kroz usta (PO) i namijenjen je gutanju cijele tablete uz vodu. Kako bi zadržao učinkovitost, bilastin se ne bi trebao uzimati s hranom, manje od 1 sata prije jela ili manje od 2 sata nakon jela. Preporuke doziranja Allertina u Australiji propisuju maksimalnu dozu od 20 miligrama (jedne tablete) na dnevnoj bazi po potrebi (PRN). Promjene doza nisu potrebne za pacijente s oštećenjima bubrega ili jetre.[12]

Iako početak djelovanja može ovisiti o formulaciji, bilastin obično počinje djelovati između 30 i 60 minuta nakon primjene.[6] Namijenjen je isključivo djeci starijoj od 4 godine te odraslima, a Allertin svima starijima od 12 godina.[9][12]

Nuspojave

Toksičnost bilastina istražena je u predkliničkim toksikološkim studijama kod miševa, štakora i pasa nakon oralne i intravenozne primjene te nije pokazala smrtnost nakon oralne primjene ogromnih doza. Nakon intravenozne primjene, vrijednosti LD50 (smrtonosne doze za 50 % životinja) iznosile su 33 te 45 – 75 mg/kg zasebno za miševe i štakore. Ni u kojem organu nisu zapaženi znakovi toksičnosti unutar četiri tjedna nakon znatnog predoziranja, bilo oralno (kod miševa, štakora i pasa) ili intravenozno (kod štakora i pasa). U drugim istraživanjima na štakorima, miševima i zečevima nisu zapaženi učinak na plodnost, teratogeni niti mutageni učinci, kao ni karcinogeni potencijal.[13]

U kliničkim istraživanjima bilastin se pokazao dobro toleriranim, s profilom negativnih učinaka istim kao kod placeba i zdravih volontera, pacijenata s AR-om i onih s kroničnom idiopatskom urtikarijom. Iako su profili tolerancije bilastina i levocetirizina ili desloratadina vrlo slični,[14] bilastin je podnošen znatno bolje nego cetirizin u kliničkom ispitivanju s SAR-om, s manje negativnih učinaka u grupi pacijenata kojima je dodijeljen bilastin. U kliničkim ispitivanjima bilastina nisu zabilježeni negativni antikolinergički učinci. Tijekom istraživanja nisu zabilježeni niti ozbiljni negativni učinci, kao ni klinički značajne promjene vitalnih znakova, elektrokardiograma (EKG-a) ili rezultata laboratorijskih pretraga. Farmakokinetički / farmakodinamički profili i studije posebnih skupina ukazuju na to da podešavanje doze bilastina nije potrebno kod starijih pacijenata niti pacijenata s kroničnim bolestima jetre ili bubrega.

Krvožilni sustav

Sigurnost bilastina za krvožilni sustav istraživana je u mnogima od provedenih kliničkih istraživanja[14][15][16] (više od 3500 pacijenata) te u studiji prve faze (Detaljnoj studiji QT-a/QTc-a) osmišljenoj prema smjernici ICH E14 te najstrožim zahtijevima Agencije za hranu i ljekove SAD-a.[17] U analizi svih podataka elektrokardiograma iz studija prve faze nije vidljiva značajna promjena ijednog parametra nakon primjene jedne doze bilastina (do 11 puta veće od terapijske doze) niti više doza (do 10 puta veće od terapijske doze). Studije druge i treće faze za AR i urtikariju (uključujući prijelaz na fazu otvorenog liječenja dugu 12 mjeseci) nisu otkrile promjene u EKG-u, kao ni značajno produljenje QTc intervala nakon primjene 20 mg bilastina.

Detaljna studija QT-a/QTc-a osmišljena je za pronalazak utjecaja na QT/QTc interval ne samo terapijske doze (20 mg) i doze bilastina od 100 mg, već i primjene njegove terapijske doze uz uobičajenu dozu ketokonazola (400 mg dnevno), inhibitora metabolizma i transportnog sustava zavisnog o P-glikoproteinu. Potvrđeno je da 20 i 100 mg bilastina primijenjivanog četiri dana nije uzrokovalo značajne promjene u duljini QT/QTc intervala kod ijednog od pacijenata.[16][17] Slično tomu, primjena 20 mg bilastina uz 400 mg ketokonazola ne uzrokuje značajno produljenje QT/QTc intervala koje se može pripisati bilastinu.

Međudjelovanje

Predklinički podatci nalažu mogućnost međudjelovanja između bilastina i lijekova ili hrane što inhibiraju ili induciraju P-glikoproteine. Primjena bilastina uz sok od grejpa (poznatog aktivatora transporta lijekova kroz P-glikoprotein) značajno je smanjila sustavnu izloženost bilastinu.[18] Ovo međudjelovanjue posljedica je poznatog učinka flavonoida u grejpu na crijevne transportne sustave kao što su P-glikoproteini i organski anion-transportni peptidi (OATP).[19]

Farmakologija

Farmakodinamika

Bilastin se veže uz malomoždane histaminske receptore H1 kod zamoraca (Ki = 44 nM) te uz rekombinantne histaminske receptore H1 kod ljudi (Ki = 64 nM), s afinitetom sličnim astemizolu i difenhidraminu, ali trostruko boljim od cetirizina te peterostruko boljim od feksofenadina. Kod različitih mišjih modela, bilastin u oralnoj primijeni antagonizira učinke histamina ovisno o dozi, s potencijom sličnom cetirizinu, između 5,5 i 10 puta većom od feksofenadina.[20]

Predklinička istraživanja pokazala su afinitet i specifičnost bilastina za histaminskim receptorima H1 umjesto za drugim podvrstama histaminskih receptora i 30 drugih receptora drugih amina. Eksperimenti in vivo potvrdili su antihistaminsku i antialergijsku aktivnost, koja je u najmanju ruku usporediva s drugim H1-antihistaminicima druge generacije poput cetirizina.[6][10]

Farmakokinetika

Apsorpcija

Bilastin se najbrže apsorbira bez prisutnosti hrane te dostiže prosječnu najvišu koncentraciju plazme od 220 ng/mL otprilike jedan sat nakon obične i dvostruke doze. Apsorpciji štete visokomasni doručak ili voćni sok, a globalna oralna bioraspoloživost procijenjena je na oko 60 %. Bilastin ima linearnu farmakokinetiku u dozama između 2,5 i 220 miligrama kod zdravih odraslih osoba bez dokaza akumulacije nakon 14 dana terapije.[21]

Distribucija

Distribucija bilastina ima prividni volumen raspodjele od 1,29 L/kg te poluvijek eliminacije od 14,5 sati s vezanjem proteina za plazmu od 85 – 90 %.[22] Bilastin je periferno selektivni lijek, a vjeruje se da je to uzrokovano ograničenim unosom u mozak zbog vezanja uz P-glikoprotein.[23][24]

Metabolizam

Bilastin nije značajno metaboliziran kod ljudi i većinom je eliminiran u izvornome stanju kroz urin i fekalije – zasebno trećina i dvije trećine primijenjene doze prema podatcima iz prvofazne studije masene bilance s označenim bilastinom.[25] Bilastin nije sklon prijelazu krvno-moždane granice te nije metaboliziran u jetri. U 24 sata eliminira se 96 % primijenjene doze.[21]

U odnosu na antihistaminski učinak, oralne dnevne doze od 20 mg bilastina, mjerene prema pojavi urtika i crvenila na koži kroz 24 sata, mogu spriječiti pojavu na 50 % površine kože tijekom cijeloga intervala primjene.[21]

Kemija

Bilastin ili 2-[4-(2-{4-[1-(2-etoksietil)-1H-benzimidazol-2-il]-1-piperidinil}etil)fenil]-2-metilpropanska kiselina, molekula je s molekulskom masom od 463,6 daltona i kemijskom strukturom sličnom piperidinil-benzimidazolu. Bilastin stoga može biti uvršten u istu kemijsku skupinu kao i mnogi drugi noviji antihistaminici na tržištu, iako od njih nije strukturno deriviran niti je njihov metabolit ili enantiomer, nego originalna molekula stvorena kako bi upotpunila sve zahtjeve antihistaminika druge generacije.[21]

Istraživanja

Kliničke studije različitih doza provedene su nad pojavom urtika i crvenila tijekom 24 sata uz usporedbe s učinkom jedne doze cetirizina od 10 mg primijenjene oralno. Ta su istraživanja pokazala da bilastin ima barem jednaku učinkovitost u ublažavanju histaminskih reakcija kod zdravih volontera kao cetirizin. Ističe se i to da su doze bilastina od 20 i 50 mg ublažile urtike i crvenilo brže nego cetirizin.[21]

Tržišta

Osim na europskome tržištu, bilastin je odobrenje za korištenje također dobio u Kanadi i Australiji, no do 2023. godine i dalje nije odobren u Sjedinjenim Američkim Državama.[26] Ipak, tvrtka Hikma Pharmaceuticals pristala je 2021. godine započeti proces odobrenja kod američke Agencije za hranu i ljekove.[27]

Izvori

  1. ↑ a b c d e f Australian Product Information - Allertine (Bilastine) tablet. Therapeutic Goods Administration. 27. travnja 2022. Inačica izvorne stranice arhivirana 13. rujna 2022. Pristupljeno 13. rujna 2022.
  2. ↑ Updates to the Prescribing Medicines in Pregnancy database. Therapeutic Goods Administration (TGA). 21. prosinca 2022. Inačica izvorne stranice arhivirana 3. travnja 2022. Pristupljeno 2. siječnja 2023.
  3. ↑ a b Baza lijekova. HeMed. Pristupljeno 27. svibnja 2025.
  4. ↑ Ilaxten 20 mg tablets - Summary of Product Characteristics (SmPC). (emc). Inačica izvorne stranice arhivirana 24. lipnja 2021. Pristupljeno 16. lipnja 2021.
  5. ↑ Corcóstegui R, Labeaga L, Innerárity A, Berisa A, Orjales A. 2005. Preclinical pharmacology of bilastine, a new selective histamine H1 receptor antagonist: receptor selectivity and in vitro antihistaminic activity. Drugs in R&D. 6 (6): 371–384. doi:10.2165/00126839-200506060-00005. PMID 16274260. S2CID 23407135
  6. ↑ a b c d Jáuregui I, Bartra J, del Cuvillo A, Dávila I, Ferrer M, Montoro J, Mullol J, Sastre J, Valero A. 2011. Bilastine and quality of life. Journal of Investigational Allergology & Clinical Immunology. 21 (Suppl 3): 16–23. PMID 22185046
  7. ↑ Ding HX, Liu KK, Sakya SM, Flick AC, O'Donnell CJ. Lipanj 2013. Synthetic approaches to the 2011 new drugs. Bioorganic & Medicinal Chemistry. 21 (11): 2795–2825. doi:10.1016/j.bmc.2013.02.061. PMID 23623674
  8. ↑ Church MK, Tiongco-Recto M, Ridolo E, Novák Z. Ožujak 2020. Bilastine: a lifetime companion for the treatment of allergies. Current Medical Research and Opinion. 36 (3): 445–454. doi:10.1080/03007995.2019.1681134. PMID 31612732
  9. ↑ a b c Bousquet J, Ansótegui I, Canonica GW, Zuberbier T, Baena-Cagnani CE, Bachert C, Cruz AA, González SN, Kuna P, Morais-Almeida M, Mullol J, Ryan DP, Sánchez-Borges M, Valiente R, Church MK. Siječanj 2012. Establishing the place in therapy of bilastine in the treatment of allergic rhinitis according to ARIA: evidence review. Current Medical Research and Opinion. 28 (1): 131–139. doi:10.1185/03007995.2011.648263. PMID 22149770. S2CID 8429174
  10. ↑ a b Bachert C, Kuna P, Sanquer F, Ivan P, Dimitrov V, Gorina MM, van de Heyning P, Loureiro A, i dr. (Bilastine International Working Group). Siječanj 2009. Comparison of the efficacy and safety of bilastine 20 mg vs desloratadine 5 mg in seasonal allergic rhinitis patients. Allergy. 64 (1): 158–165. doi:10.1111/j.1398-9995.2008.01813.x. PMID 19132976. S2CID 20109223
  11. ↑ Church MK, Labeaga L. Rujan 2017. Bilastine: a new H1 -antihistamine with an optimal profile for updosing in urticaria. Journal of the European Academy of Dermatology and Venereology. 31 (9): 1447–1452. doi:10.1111/jdv.14305. PMID 28467671. S2CID 35712759
  12. ↑ a b Allertine (bilastine). MIMS. Inačica izvorne stranice arhivirana 28. studenoga 2023. Pristupljeno 13. rujna 2022.
  13. ↑ Horak F, Zieglmayer P, Zieglmayer R, Lemell P. Svibanj 2010. The effects of bilastine compared with cetirizine, fexofenadine, and placebo on allergen-induced nasal and ocular symptoms in patients exposed to aeroallergen in the Vienna Challenge Chamber. Inflammation Research. 59 (5): 391–398. doi:10.1007/s00011-009-0117-4. PMID 19943178. S2CID 30289994
  14. ↑ a b Kuna P, Bachert C, Nowacki Z, van Cauwenberge P, Agache I, Fouquert L, Roger A, Sologuren A, Valiente R, i dr. (Bilastine International Working Group). Rujan 2009. Efficacy and safety of bilastine 20 mg compared with cetirizine 10 mg and placebo for the symptomatic treatment of seasonal allergic rhinitis: a randomized, double-blind, parallel-group study. Clinical and Experimental Allergy. 39 (9): 1338–1347. doi:10.1111/j.1365-2222.2009.03257.x. PMID 19438584. S2CID 42461412
  15. ↑ Zuberbier T, Oanta A, Bogacka E, Medina I, Wesel F, Uhl P, Antépara I, Jáuregui I, Valiente R. Travanj 2010. Comparison of the efficacy and safety of bilastine 20 mg vs levocetirizine 5 mg for the treatment of chronic idiopathic urticaria: a multi-centre, double-blind, randomized, placebo-controlled study. Allergy. 65 (4): 516–528. doi:10.1111/j.1398-9995.2009.02217.x. PMID 19860762. S2CID 24312427
  16. ↑ a b Tyl B, Kabbaj M, Azzam S, Sologuren A, Valiente R, Reinbolt E, Roupe K, Blanco N, Wheeler W. Lipanj 2012. Lack of significant effect of bilastine administered at therapeutic and supratherapeutic doses and concomitantly with ketoconazole on ventricular repolarization: results of a thorough QT study (TQTS) with QT-concentration analysis. Journal of Clinical Pharmacology. 52 (6): 893–903. doi:10.1177/0091270011407191. PMID 21642470. S2CID 11649589
  17. ↑ a b Graff C, Struijk JJ, Kanters JK, Andersen MP, Toft E, Tyl B. Svibanj 2012. Effects of bilastine on T-wave morphology and the QTc interval: a randomized, double-blind, placebo-controlled, thorough QTc study. Clinical Drug Investigation. 32 (5): 339–351. doi:10.2165/11599270-000000000-00000. PMID 22393898. S2CID 22766684
  18. ↑ Bachert C, Kuna P, Zuberbier T. 1. lipnja 2010. Bilastine in allergic rhinoconjunctivitis and urticaria. Allergy. 65: 1–13. doi:10.1111/j.1398-9995.2010.02404.x. S2CID 52228628
  19. ↑ Bailey DG. Studeni 2010. Fruit juice inhibition of uptake transport: a new type of food-drug interaction. British Journal of Clinical Pharmacology. 70 (5): 645–655. doi:10.1111/j.1365-2125.2010.03722.x. PMC 2997304. PMID 21039758
  20. ↑ Corcóstegui R, Labeaga L, Innerárity A, Berisa A, Orjales A. 2005. Preclinical pharmacology of bilastine, a new selective histamine H1 receptor antagonist: receptor selectivity and in vitro antihistaminic activity. Drugs in R&D. 6 (6): 371–384. doi:10.2165/00126839-200506060-00005. PMID 16274260. S2CID 23407135
  21. ↑ a b c d e Jáuregui I, García-Lirio E, Soriano AM, Gamboa PM, Antépara I. Siječanj 2012. An overview of the novel H1-antihistamine bilastine in allergic rhinitis and urticaria. Expert Review of Clinical Immunology. 8 (1): 33–41. doi:10.1586/eci.11.87. PMID 22149338. S2CID 207209051
  22. ↑ Jauregizar N, de la Fuente L, Lucero ML, Sologuren A, Leal N, Rodríguez M. 1. kolovoza 2009. Pharmacokinetic-pharmacodynamic modelling of the antihistaminic (H1) effect of bilastine. Clinical Pharmacokinetics. 48 (8): 543–554. doi:10.2165/11317180-000000000-00000. PMID 19705924. S2CID 552051
  23. ↑ Church MK. 2021. Antihistamines. Urticaria and Angioedema. Springer International Publishing. str. 153–165. doi:10.1007/978-3-030-84574-2_11. ISBN 978-3-030-84573-5. S2CID 239944965
  24. ↑ Montoro J, Mullol J, Dávila I, Ferrer M, Sastre J, Bartra J, Jáuregui I, del Cuvillo A, Valero A. 2011. Bilastine and the central nervous system. Journal of Investigational Allergology & Clinical Immunology. 21 (Suppl 3): 9–15. PMID 22185045
  25. ↑ Human mass balance with [14 C]-bilastine following oral administration to healthy volunteers. Basic Clin. Pharmacol. Toxicol. 105. 2009
  26. ↑ Bilastine Approval Status  Arhivirana inačica izvorne stranice od 27. kolovoza 2023. (Wayback Machine), drugs.com
  27. ↑ Hikma and FAES Farma enter into exclusive licensing agreement for the commercialisation of Bilastine tablets in the US (priopćenje). Hikma Pharmaceuticals. 20. rujna 2021. Pristupljeno 25. kolovoza 2024.

Vanjske poveznice

Molimo pročitajte upozorenje o korištenju medicinskih informacija.
Ne provodite liječenje bez savjetovanja s liječnikom!

Content Disclaimer

Informasi ini disarikan dari Wikipedia dan disajikan kembali untuk tujuan edukasi. Konten tersedia di bawah lisensi CC BY-SA 3.0. Kami tidak bertanggung jawab atas ketidakakuratan data yang bersumber dari kontribusi publik tersebut.

  1. The information displayed on this website is sourced in part or in whole from Wikipedia and has been adapted for the purpose of restating it. We strive to provide accurate and relevant information, however:
  2. There is no guarantee of absolute accuracy. Wikipedia is an open, collaborative project that can be edited by anyone, so information is subject to change.
  3. It is not intended to constitute professional advice. The content displayed is for informational and educational purposes only. For important decisions (e.g., medical, legal, or financial), please consult a professional.
  4. Content copyright. Wikipedia is licensed under the Creative Commons Attribution-ShareAlike License (CC BY-SA). This means that content may be reused with appropriate attribution and shared under a similar license.
  5. Responsible use. Any risk arising from the use of information from this website is entirely the responsibility of the user.