Azov
 | Ovaj članak ili dio članka nije pokriven izvorima. |
| Azov | |
|---|---|
| Азов | |
.jpg) | |
| Država |  Rusija |
| Savezni okrug | Južni savezni okrug |
| Ruske oblasti | Rostovska oblast |
| Površina | |
| • Ukupna | 66.7 km2 |
| Koordinate | 47°05′N 39°28′E / 47.083°N 39.467°E |
| Stanovništvo (2002.) | |
| • Entitet | 83,139 (1,246 /km2) |
| Vremenska zona | Moskovsko vrijeme (UTC+3) |
| • Ljeto (DST) | Moskovsko vrijeme ljetno (UTC+4) |
| Poštanski broj | 346780 |
| Pozivni broj | +(7) 86342 |
 | |
Azov je grad u Rostovskoj oblasti u Ruskoj Federaciji. Nalazi se na ušću rijeke Don, 8 km od Azovskog mora, koje je po ovom gradu i dobilo ime.
Najstarija naselja u okolici
Ušće rijeke Dona oduvijek je bilo važno trgovinsko središte. Početkom 3. stoljeća prije Krista, Grci iz Bosporskog Kraljevstva ovdje su utemeljili koloniju, koju su nazvali Tanais, prema grčkom imenu za rijeku Don.
Nekoliko stoljeća kasnije naseobinu je spalio kralj Poleumon Bosporski. Ponovni dolazak grčkih kolonista vratio je napredovanje naselju. Međutim, Goti su ga skoro potpuno uništili u 3. stoljeću poslije Krista.
Mjesto današnjeg Tanaisa, na kojem je danas selo Nedvigovka, istraživalo se od polovice 19. stoljeća.
U 10. stoljeću, područje je došlo pod nadzor slavenske kneževine Tmutarakana.
Kipčaci, koji su zauzeli područje 1067. godine, preimenovali su ga u azak (t.j., nizina). Od tog naziva je izveden današnji naziv za grad Azov.
Zlatna Horda zauzela je veći dio obale u 13. i 14. stoljeću, ali mletački i genovski trgovci dobili su dozvolu za naseljavanje na mjestu današnjeg Azova, gdje su utemeljili koloniju koju su nazivali Tana.
Godine 1471. Turci su dali sagraditi jaku tvrđavu u Azovu.
Azovska tvrđava
Ljeta 1637., u jednoj od najslavnijih stranica kozačke povijesti, Donski Kozaci su zauzeli tvrđavu, koju je držao turski garnizon od 4000 vojnika oboružanih i s 200 topova, i držali su ju 5 godina. Lipnja 1641. godine izdržali su dugu tursku opsadu, a naredne godine, kada su se Turci povukli, car je sazvao narodno vijeće, Zemsky Sobor, koje je odlučilo predati tvrđavu za izbjeći sveopći rat s Turskom. Prije napuštanja tvrđave, Kozaci su uništili sve utvrđene objekte (fortifikacije).
Tijekom azovskih pohoda (1696.), Petar Veliki je uspio vratiti tvrđavu, ali propastni ishod prutskih pohoda su ga prisilili dati Azov natrag Turcima 1711. godine. Šaljivi opis događaja je prikazan u Voltaireovoj Candide.
Za Velikog rusko-turskog rata zauzela ga je vojska na čelu s grofom Rumjancevim i grad je konačno došao pod Rusiju po uvjetima mira u Kučuk-Kajnardžiju 1774. godine. Sedam godina Azov je bio glavni grad odvojene vlade, ali, rašću Rostova na Donu mu je postupno opala važnost.
Povezani članci
Izvori
Vanjske poveznice
Content Disclaimer
Informasi ini disarikan dari Wikipedia dan disajikan kembali untuk tujuan edukasi. Konten tersedia di bawah lisensi CC BY-SA 3.0. Kami tidak bertanggung jawab atas ketidakakuratan data yang bersumber dari kontribusi publik tersebut.
- The information displayed on this website is sourced in part or in whole from Wikipedia and has been adapted for the purpose of restating it. We strive to provide accurate and relevant information, however:
- There is no guarantee of absolute accuracy. Wikipedia is an open, collaborative project that can be edited by anyone, so information is subject to change.
- It is not intended to constitute professional advice. The content displayed is for informational and educational purposes only. For important decisions (e.g., medical, legal, or financial), please consult a professional.
- Content copyright. Wikipedia is licensed under the Creative Commons Attribution-ShareAlike License (CC BY-SA). This means that content may be reused with appropriate attribution and shared under a similar license.
- Responsible use. Any risk arising from the use of information from this website is entirely the responsibility of the user.