PROFILPELAJAR.COM

Astrokemija

Astrokemija je proučavanje obilja i reakcija molekula u svemiru i njihove interakcije sa zračenjem.[1] Astrokemija je disciplina koja povezuje astronomiju i kemiju. Izrat"astrokemija" može se primijeniti i na Sunčev sustav i na međuzvjezdani medij. Proučavanje obilja elemenata i omjera izotopa u objektima Sunčevog sustava, poput meteorita, naziva se i kozmokemijom, dok se proučavanje međuzvjezdanih atoma i molekula te njihova interakcija sa zračenjem ponekad naziva i molekularnom astrofizikom. Formiranje, atomski i kemijski sastav, evolucija i sudbina molekularnih plinskih oblaka posebno su zanimljivi, jer upravo iz tih oblaka nastaju solarni sustavi.

Povijest

Promatranja solarnih spektra kao što su izveli Athanasius Kircher (1646.), Jan Marek Marci (1648.), Robert Boyle (1664.) i Francesco Maria Grimaldi (1665.), sve su prethodila Newtonovom radu 1666. godine koji je utvrdio spektralnu prirodu svjetlosti i rezultirao prvim spektroskop. Spektroskopija je prvi put korištena kao astronomska tehnika 1802. Eksperimentima Williama Hydea Wollastona, koji je izgradio spektrometar za promatranje spektralnih linija prisutnih unutar Sunčevog zračenja. Te spektralne linije kasnije su kvantificirane kroz rad Josepha von Fraunhofera.[2]

Dok se radioastronomija razvijala 1930-ih, sve do 1937. godine nisu se pojavili nikakvi značajni dokazi za konačnu identifikaciju međuzvjezdane molekule.[3] - sve do ove točke, jedine kemijske vrste za koje se znalo da postoje u međuzvjezdanom prostoru bile su atomske. Ti su nalazi potvrđeni 1940. godine,[4] kada su McKellar i sur. identificirane i pripisane spektroskopske linije u tada neidentificiranom radio-promatranju molekulama CH i CN u međuzvjezdanom prostoru. U trideset godina nakon toga, u međuzvjezdanom prostoru otkriven je mali izbor drugih molekula: najvažniji je OH, otkriven 1963. godine[5] i značajan kao izvor međuzvjezdanog kisika, i H2CO (formalmaldehid), otkriven 1969. i značajan jer je prva promatrana organska, poliatomska molekula u međuzvjezdanom prostoru.[6]

Izvori

  1. ↑ Astrochemistry. www.cfa.harvard.edu/. 15. srpnja 2013. Inačica izvorne stranice arhivirana 20. studenoga 2016. Pristupljeno 20. studenoga 2016.
  2. ↑ Burns, Thorburn. 1987. Aspects of the development of colorimetric analysis and quantitative molecular spectroscopy in the ultraviolet-visible region. Burgess, C.; Mielenz, K. D. (ur.). Advances in Standards and Methodology in Spectrophotometry. Elsevier Science. Burlington. str. 1. ISBN 9780444599056
  3. ↑ Swings, P. & Rosenfeld, L. 1937. Considerations Regarding Interstellar Molecules. Astrophysical Journal. 86: 483–486. Bibcode:1937ApJ....86..483.. doi:10.1086/143879CS1 održavanje: više imena: authors list (link)
  4. ↑ McKellar, A. 1940. Evidence for the Molecular Origin of Some Hitherto Unidentified Interstellar Lines. Publications of the Astronomical Society of the Pacific. 52 (307): 187. Bibcode:1940PASP...52..187M. doi:10.1086/125159
  5. ↑ S. Weinreb, A. H. Barrett, M. L. Meeks & J. C. Henry. 1963. Radio Observations of OH in the Interstellar Medium. Nature. 200 (4909): 829–831. Bibcode:1963Natur.200..829W. doi:10.1038/200829a0CS1 održavanje: više imena: authors list (link))
  6. ↑ Lewis E. Snyder, David Buhl, B. Zuckerman, and Patrick Palmer. 1969. Microwave Detection of Interstellar Formaldehyde. Phys. Rev. Lett. 22 (13): 679–681. Bibcode:1969PhRvL..22..679S. doi:10.1103/PhysRevLett.22.679CS1 održavanje: više imena: authors list (link)

Content Disclaimer

Informasi ini disarikan dari Wikipedia dan disajikan kembali untuk tujuan edukasi. Konten tersedia di bawah lisensi CC BY-SA 3.0. Kami tidak bertanggung jawab atas ketidakakuratan data yang bersumber dari kontribusi publik tersebut.

  1. The information displayed on this website is sourced in part or in whole from Wikipedia and has been adapted for the purpose of restating it. We strive to provide accurate and relevant information, however:
  2. There is no guarantee of absolute accuracy. Wikipedia is an open, collaborative project that can be edited by anyone, so information is subject to change.
  3. It is not intended to constitute professional advice. The content displayed is for informational and educational purposes only. For important decisions (e.g., medical, legal, or financial), please consult a professional.
  4. Content copyright. Wikipedia is licensed under the Creative Commons Attribution-ShareAlike License (CC BY-SA). This means that content may be reused with appropriate attribution and shared under a similar license.
  5. Responsible use. Any risk arising from the use of information from this website is entirely the responsibility of the user.