Anthophila
| Pčele | |
|---|---|
.jpg) | |
| Sistematika | |
| Carstvo: | Animalia |
| Koljeno: | Arthropoda |
| Razred: | Insecta |
| Red: | Hymenoptera |
| Podred: | Apocrita |
| Natporodica: | Apoidea |
Anthophila (pčele) je kladus – grupa oblika života koja se sastoji od zajedničkog pretka i svih njegovih potomaka i predstavlja jedinstvenu granu na stablu života – u kojem je 20.000 poznatih vrsta pčela razvrstanih u sedam porodica, od kojih je najveća Apidae.
Pčela je bilo koja vrsta letećih kukaca u kladusu Anthophila iz reda Hymenoptera (opnokrilci), natfamilije Apoidea (cvjetari). Pčele su blisko srodne osama i mravima. Glavna osobina svih pčela je da za prehranu sakupljaju cvjetni pelud, kao izvor bjelančevina i cvjetni nektar kao izvor ugljikohidrata. Najbolje poznata vrsta je europska medonosna pčela. Na Zemlji postoji oko 20.000 vrsta u sedam porodica rasprostranjenih skoro u svim područjima svijeta.[1] Veličina se kreće od 2 mm do 4 cm. Pretežno su crne ili sive boje. Osnovna podjela je prema načinu njihovog života na društvene i samostalne (solitarne, također nazvane samotarke ili divlje pčele) pčele.
Neke vrste uključujući medonosne pčele, bumbare, i bezžaočne pčele žive društveno u kolonijama. Pčele su prilagođene za hranjenje nektarom i peludom, pri čemu je nektar primarni izvor energije, dok je pelud primarni izvor bjelančevina i drugih nutrijenata. Najveći dio peluda koristi se kao hrana za ličinke. Oprašivanje pčelama je ekološki i komercijalno važna; smanjivanje populacije divljih pčela povećala je značaj oprašivanja komercijalno održavanim rojevima medonosnih pčela.
Pčele su u opsegu od sićušnih vrsta bezžalčanih[2] pčela čije radilice su manje od 2 mm duljine, do „Megachile pluto”, najveće vrste megahilida, čije ženke mogu dostići dužinu od 40 mm. Najzastupljenije pčele na sjevernoj Zemljinoj polutki su „Halictidae”, ili znojne pčele, ali one su male i često se poistovjećuju s osama i muhama. Grabežljivci pčela su ptice poput pčelarica, dok su među kukcima-grabežljivcima pčelinji vukovi i vilini konjici.
Pčelarstvo ili apikultura se prakticira već tisućljećima, ili bar od vremena antičkog Egipta i Grčke. Osim meda i oprašivanja, pčele proizvode pčelinji vosak, matičnu mliječ i propolis. Pčele se javljaju u mitologiji i folkloru od drevnih vremena, te u raznovrsnim književnim radovima.
| Anthophila (pčele) |
| |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
_collecting_leaves_(7519316920).jpg){kind=small}
Izvori
- ↑ Michener, Charles D. (2000). The Bees of the World. Johns Hopkins University Press. str. 19—25. ISBN 978-0-8018-6133-8.
- ↑ Glavne bolesti medonosne pčele (PDF). pdz.hr. Pristupljeno 10. rujna 2025.
Content Disclaimer
Informasi ini disarikan dari Wikipedia dan disajikan kembali untuk tujuan edukasi. Konten tersedia di bawah lisensi CC BY-SA 3.0. Kami tidak bertanggung jawab atas ketidakakuratan data yang bersumber dari kontribusi publik tersebut.
- The information displayed on this website is sourced in part or in whole from Wikipedia and has been adapted for the purpose of restating it. We strive to provide accurate and relevant information, however:
- There is no guarantee of absolute accuracy. Wikipedia is an open, collaborative project that can be edited by anyone, so information is subject to change.
- It is not intended to constitute professional advice. The content displayed is for informational and educational purposes only. For important decisions (e.g., medical, legal, or financial), please consult a professional.
- Content copyright. Wikipedia is licensed under the Creative Commons Attribution-ShareAlike License (CC BY-SA). This means that content may be reused with appropriate attribution and shared under a similar license.
- Responsible use. Any risk arising from the use of information from this website is entirely the responsibility of the user.