Anno Mundi (latinski: "[u] godini svijeta"), skraćeno AM ili A.M., naziv je kalendarske ere koja godine broji od nastanka svijeta po Bibliji.
Hebrejski proračun
Godine u hebrejskom kalendaru broje se od godine Postanka. Sustav koji se danas koristi usvojen je negdje prije 3925. AM (165. po. Kr.) i počiva na proračunu u djelu Seder Olam Rabbah rabina Yose Ben Halafte oko 160. po. Kr.[1] Po njegovom proračunu, Adam i Eva stvoreni su u godini 3761. pr. Kr.[2] Hebrejska godina koja se proteže u 2021. – 2022. je 5782. AM po hebrejskom kalendaru.
Ovome u bizantskom kalendaru odgovara Etos Kosmu, koji Postanak datira na 1. rujna 5509. pr. Kr. Ovi "veći" brojevi dobiveni su na osnovi Septuaginte, starog grčkog prijevoda hebrejske biblije.
Srednjovjekovni povjesničar prečasni Bede (8. st.) datirao je Postanak na 18. ožujka 3952. pr. Kr. Anglo-irski prelat James Ussher (1654.) je datirao nastanak svijeta na 23. listopada 4004. pr. Kr. prema julijanskom kalendaru, što bi odgovaralo 21. rujna 4004. pr. Kr. po gregorijanskom. Ovaj nadnevak je u zapadnom svijetu bio prihvaćen do 19. stoljeća.
Ovome je srodna masonskaAnno Lucis ("[u] godini Svjetlosti"), era koja dodaje 4 000 godina na godinu nove ere.[7] Ovi "manji" brojevi dobivani su na osnovi latinske Vulgate i novijeg mazoretskog teksta hebrejske biblije.[8]
Kratica AM može se odnositi i na Anno Martyrum, "godinu mučenika" iz koptskog kalendara koja broji godine od 284. – 5. po. Kr.
Literatura
Mattis, Kantor, The Jewish time line encyclopedia: a year-by-year history from Creation to present, Jason Aronson Inc., Northvale, N.J., 1992
↑What is the Masonic Calendar?. Library and Museum Charitable Trust of the United Grand Lodge of England. Inačica izvorne stranice arhivirana 17. svibnja 2006. Pristupljeno 16. siječnja 2014.
↑U spomenutoj fusnoti iz Gibonove povijesti opadanja Rimskog Carstva nalazi se i napomena urednika teksta iz 1845., prečasnog H. H. Milmana, u kojoj se kaže da većina učenijih suvremenih engleskih protestanata usvaja veću kronologiju. Dalje se kaže da su onaj "manji" sustav sklopili Židovi iz Tiberijasa (tj. priređivači Mazoretskog teksta) i da sveti Pavao, Flavije Josip, niti Samaritanski tekst nisu znali za njega.