Aesculus sylvatica
A. sylvatica
Sistematika
Carstvo:	Plantae
Divizija:	Magnoliophyta
Razred:	Magnoliopsida
Red:	Sapindales
Porodica:	Sapindaceae
Rod:	Aesculus
Vrsta:	A. sylvatica
Dvojno ime
Aesculus sylvatica W.Bartram
Rasprostranjenost
Baze podataka
GBIF
wikivrste WD wikislike

Aesculus sylvatica je vrsta divljeg kestena. Prirodno područje rasprostranjenosti ove vrste je jugoistočni dio SAD-a.^[1]

Ime vrste sylvatica znači “šumska”, od lat. silva / sylva — šuma. Dakle naziv bi doslovno bio šumski divlji kesten, ali hrvatski naziv za ovu vrstu nije zabilježen u dostupnim izvorima.

Aesculus sylvatica je manje listopadno stablo visoko do oko 15 m, ali često raste i kao grm visok 1–3 m. Deblo može biti promjera 5–25 cm. Kora je tamnosiva do svijetlosiva, a površina joj se ljušti u male tanke pločice. Mlade grančice su svijetlo crvenkastosmeđe i gole. Pupovi su jajasti, šiljasti ili tupi, dugi 7–8 mm, svijetlosmeđi.

Listovi su nasuprotni i dlanasto sastavljeni, s 5 ili 7 liski. Peteljka je duga 8–18 cm, gola ili malo dlakava. Liske su duguljasto obrnuto jajaste, lancetaste, obrnuto lancetaste ili eliptične, duge 8–20 cm i široke 3–7 cm. Vrh im je ušiljen do produženo ušiljen, baza šiljasta do ušiljena, a rub jednostruko ili dvostruko pilast, katkad nepravilno narovašeno-pilast. Površina može biti gotovo gola, tek s malo dlačica na žilama, do pustenasto dlakava; gornja strana je žućkastozelena, donja zelena.

Cvat je uzak do širok, piramidalan, dug 10–15 cm i dlakav. Cvjetovi su najčešće žuti, ali često s crvenkastim tonovima. Cvjetne stapke duge su 3–5 mm, sitno dlakave do pustenaste. Čaška je zvonasta ili cjevasto-zvonasta, duga 7–15 mm, pustenasta; može imati nekoliko žlijezda na površini ili biti bez njih. Čašični režnjevi su duguljasto obrnuto jajasti, uski i zaobljeni ili tupi.

Latice imaju dlakave nokte i rubove plojki, dok je površina plojki gusto žljezdasta i s malo dlačica. Gornje latice duge su 25–37 mm, s dugim noktima i vrlo malom obrnuto jajastom ili lopatičastom plojkom. Bočne latice duge su 20–30 mm, s noktom koji nadvisuje čašku i širokom, gotovo okruglom do obrnuto jajastom plojkom, često pri bazi slabo srcolikom.

Prašnika je 6 ili 7, dugi su 18–30 mm i ne izviruju izvan cvijeta. Prašničke niti u donjoj su polovici dlakave. Plodni tučak dug je približno kao prašnici ili ih malo nadvisuje, a dlakav je osim na njušci.

Plod je kuglasta kapsula promjera 2,5–4 cm. Perikarp je tanak, malo jamast i svijetlosmeđ. Sjemenke su kuglaste ili nepravilna oblika, najčešće 1–3, rjeđe 4–6, tamno kestenastosmeđe.

Vrsta raste u jugoistočnom dijelu Sjeverne Amerike, od južne Virginije do Georgije, istočne Alabame i istočnog Tennesseeja, osobito u području Piedmonta. Cvjeta u travnju. Križa se s vrstama Aesculus flava i Aesculus pavia.^[2]

• 
  A. sylvatica
• 
  A. sylvatica

Heterotipski:

• Aesculus georgiana Sarg. in Trees & Shrubs 2: 259 (1913)
• Aesculus georgiana var. lanceolata Sarg. in J. Arnold Arbor. 2: 120 (1920)
• Aesculus georgiana var. pubescens Sarg. in Trees & Shrubs 2: 259 (1913)
• Aesculus microcarpa Ashe in J. Washington Acad. Sci. 3: 424 (1913)
• Aesculus × neglecta var. georgiana (Sarg.) Sarg. in J. Arnold Arbor. 5: 45 (1924)
• Aesculus × neglecta var. lanceolata (Sarg.) Sarg. in J. Arnold Arbor. 5: 46 (1924)
• Aesculus × neglecta var. pubescens (Sarg.) Sarg. in J. Arnold Arbor. 5: 45 (1924)
• Aesculus × neglecta var. tomentosa Sarg. in J. Arnold Arbor. 5: 45 (1924)