Čeonosljepoočna demencija i parkinsonizam povezani s hromosomom 17

Kortikobazna degeneracija
PSP: Astrociti sa tau pjegama
Klasifikacija i vanjski resursi
OMIM607485
Hiperfosforilizirani tau protein pacijenta sa taupatijom, oblikom kortikobaznih degeneracija

Kortikobazna degeneracija (CBD) je rijetka neurodegenerativna bolest koja uključuje moždanu koru i bazne ganglije.[1]

CBD simptomi obično počinju kod ljudi od 50 do 70 godina, a prosječno trajanje bolesti je šest godina. Karakteriziraju ga označeni poremećaji u kretanju i slaba kognicija, a klasificiran je kao jedan od Parkonsdon plus sinsroma. Dijagnoza je teška, jer su simptomi često slični onima kod drugih poremećaja, kao što su Parkinsonova bolest, progresivna suprajezgarna paraliza i demencija s Lewyjevim tijelima i konačna dijagnoza CBD-a može se postaviti samo nakon neuropatološkog pregleda.

Znaci i simptomi

Budući da je CBD progresivan, može se koristiti standardni set dijagnostičkih kriterija koji je usredotočen na razvoj bolesti. U ove temeljne karakteristike uključeni su problemi s korteksnom obradom, disfunkcijama baznih ganglija i iznenadni i štetni početak. Psihijatrijske i kognitivne disfunkcije, iako prisutne u CBD-u, mnogo su manje raširene i nedostaju im uspostavljanje kao uobičajenih pokazatelja prisustva bolesti.[2]

Iako kortikobazna degeneracija ima mnoštvo simptoma, neki su zastupljeniji od drugih. U studiji na 147 pacijenata s CBD-om utvrđeno je da svi oni imaju najmanje jedan parkinsonovski znak, 95% ima dva, a 93% ima disfunkciju višeg reda (kognitivna oštećenja poput akalkulije, senzornog gubitka, demencija, zanemarivanja itd.) ). U odvojenoj studiji od 14 pacijenata zabilježenih tri godine nakon pojave simptoma, mnogi su pacijenti imali visok broj motornih simptoma. Oko 71% imalo je bradikineziju (polagani pokreti), 64% je pokazalo apraksiju, 43% je prijavilo distoniju udova, 36% imalo je demenciju, iako je više kognitivnih poremećaja. U drugoj studiji od 36 pacijenata, više od polovine imalo je beskorisnu/“vantjelesnu“ rukuneosjetljivu, nefunkcionalnu, alijensku), a 27% imalo je smetnju u hodu [21]. Iz ovoga može se vidjeti zašto je CBD teško dijagnosticirati. Čak i ako se može razlikovati od jedne od drugih sličnih bolesti, različite kombinacije simptoma stvaraju težak put do dijagnoze.

Molekulska obilježja

Neuropatološki nalazi povezani sa CBD uključuju prisustvo astrocitnih abnormalnosti u mozgu i nepravilno nakupljanje proteina tau (zvana tauopatija).[3]

Astroglijne inkluzije

Postmortalni histološki pregled mozga osoba kojima je dijagnosticiran CBD otkriva jedinstvene karakteristike, koje uključuju astrocite u lokaliziranim regijama.[4] Tipski postupak koji se koristi za identifikaciju ovih astroglijnih inkluzija je Gallyas-Braakov metod bojenja.[5] Ovaj postupak uključuje izlaganje uzoraka tkiva materijalu za bojenje srebrom, koje označava abnormalnosti u tau proteinu i astroglijne inkluzije.[6] Astroglijne inkluzije u CBD-u identificirane su kao astrocitni plakovi, koji se eksprimiraju kao prstenasti prikazi mutnih izdanaka astrocita. Nedavno istraživanje pokazalo je da proizvodi veliku gustinu astrocitnih plakova u prednjem dijelu čeonog režnja i u predmotornom području moždane kore.[7]

Tauopatija

Glavni članak: Tauopatija

Protein "" tau "je važan protein povezan sa mikrotubulama (MAP) i obično se nalazi u neuronskim aksonima. Međutim, neispravno funkcioniranje razvoja proteina može rezultirati neprirodnom ekspresijom na visokom nivou u astrocitima i glijinim ćelijama. Kao posljedica toga, ovo je često odgovorno za astrocitne plakove koji su istaknuti u histološkim CBD pregledima. Iako se podrazumijeva da imaju značajnu ulogu u neurodegenerativnim bolestima poput CBD-a, njihov precizan učinak ostaje misterija.[6]

Posljednjih godina vidi se da je degeneracija kortikobaze u stvari tauopatija[22]. U ovo se vjeruje zbog najčešćeg pokazatelja da je CBD neispravan tau protein. Tau proteini su sastavni dio održavanja mikrotubula stabilnim, a ove oštećene ćelije stvaraju četiri ponavljanja, koja vežu mikrotubule[23]. Ova četiri vezujuća imaju povećan afinitet u vezivanju s mikrotubulama [25]. Zbog ovog povećanog afiniteta, oni stvaraju netopiva vlakna (koja se nazivaju i "upareni spiralni filamenti). Same mikrotubule održavaju ćelijsku strukturu citosola i citoskeleta[24]. Dakle, kada Tau proteini stvaraju neprirodne konfiguracije, mikrotubule postaju nestabilne, što kraju dovodi do ćelijske smrti.

Dijagnoza

Novi dijagnostički kriteriji poznati kao Armstrongovi kriteriji predloženi su 2013. godine, iako je njihova tačnost ograničena i potrebna su dalja istraživanja.[8]

Kriteriji

  • Podmukli početak i postepeni napredak
  • Traje godinu ili više
  • Ispunjava jedan od četiri podtipa:
    • Mogući DZS
    • FBS ili NAV
    • PSPS plus najmanje jedna CBS karakteristika koja nije rigidnost udova ili akinezija
  • Nije prisutan kriteriji za izuzeće
  • Vjerovatnije ako je nastup nakon 50. godine
  • Vjerovatnije ako nema porodične anamneze (2 ili više rođaka)
  • Vjerovatnije ako nema genetičke (npr. MAPT) mutacij

Mogući podtip kortikobazalnog sindroma

Simptomi mogu biti simetrični ili asimetrični.

Jedno ili više od sljedećeg:

  1. ukočenost udova ili akinezija
  2. distonija ekstremiteta
  3. mioklonus ekstremiteta, plus jedan od:
  4. orobukalna ili apraksija udova
  5. korteksni senzorni deficit
  6. fenomen neosjetljivih udova (više od jednostavne levitacije)

Vjerovatnije (vjerovatno sporadični DZS) ako ima sljedeće:

  • Asimetrična prezentacija
  • Početak nakon 50. godine
  • Nema porodične historije (dva ili više rođaka)
  • Nema genetičke mutacije koja utječe na tau (npr. MAPT)
  • plus dva među:
  1. ukočenost udova ili akinezija
  2. distonija ekstremiteta
  3. mioklonus ekstremiteta
  • plus dva od:
  1. orobukalna ili apraksija ekstremiteta,
  2. korteksni senzorni deficit
  3. fenomeni neosjetljivih udova (više od jednostavne levitacije)

Podtip frontalnog etološko-prostornog sindroma

Dva od:

  1. izvršna disfunkcija
  2. promjene ponašanja ili ličnosti
  3. vizuoprostorni deficit

Naporni, agramatični govor plus barem jedno od:

  1. oštećeno razumijevanje gramatike / rečenice s relativno očuvanim razumijevanjem jedne riječi ili
  2. pipkanje, iskrivljena produkcija govora (apraksija govora)

Podtip sindroma progresivne suprajezgarne paralize

Tri od:

  1. aksijalna ili simetrična ukočenost udova ili akinezija
  2. posturna nestabilnost ili padovi
  3. urinarna inkontinencija
  1. promjene ponašanja
  2. suprajezgarna paraliza vertikalnog pogleda ili smanjena vertikalna brzina sakade

Preklapanje s drugim bolestima

Progresivna supranuklearna paraliza (PSP) je često bolest koja se najčešće miješa sa CBD-om. I PSP i CBD rezultiraju sličnim simptomima, a oba, u histološkom pregledu, pokazuju tauopatije. Međutim, primijećeno je da tauopatija kod PSP rezultira astrocitima u obliku niti, za razliku od pronađenih prstenastih astrocitnih plakova u CBD-u.[7]

Osobe kojima je dijagnosticiran PD često pokazuju sličnu disfunkciju pokreta kao oni kojima je dijagnosticiran CBD, što dodaje složenost dijagnoze. Neke druge neurodegenerativne bolesti, uključujući Alzheimerovu (AD), demenciju sa Lewijevim tijelima (DLB), hroničnu traumatsku encefalopatiju (CTE) i frontotemporalnu demenciju (FTD) također pokazuju zajedničke karakteristike sa CBD-om.[2][9]

Epidemiologija

Klinička prezentacija CBD-a obično se javlja tek u 60. godini, a najranija zabilježena dijagnoza i naknadna posmrtna verifikacija su sa 28 godina.[10] Iako su muškarci i žene mogu imati bolest, neke su analize pokazale da dominantna pojava CBD-a kod žena. Sadašnji proračuni sugeriraju da je prevalencija CBD-a približno 4,9 do 7,3 na 100.000 ljudi. Prognoza za nekoga kome je dijagnosticiran CBD je smrt u roku od otprilike osam godina, iako je nekim pacijentima dijagnosticirano prije više od 17 godina (2017) i još uvijek imaju relativno dobru reputaciju, ali s ozbiljnom oslabljenošću poput disfagije i ukupne krutosti udova. Možda će biti potrebna djelomična (ili potpuna) upotreba cijevi za hranjenje i pomoći će u sprječavanju aspiracijske upale pluća, primarnog uzroka smrti u CBD-u. Inkontinencija je česta, jer pacijenti često ne mogu izraziti svoju potrebu da odu u toalet zbog eventualnog gubitka govora. Stoga je pravilna higijena obavezna, kako bi se spriječile infekcije mokraćnog sistema.[2]

Istraživanje CBD-a ograničeno je rijetkošću bolesti i nedostatkom kriterijuma za istraživanje. Procjenjuje se da utiče na 0,6-0,9 na 100.000 osoba godišnje.

Za progresivnu suprajezgarnu paralizu (PSP) bez CBD-a, procjenjuje se da je deset puta češća. CBD predstavlja oko 4–6% pacijenata sa Parkinsonizmom. Prosječna dob na početku bolesti je oko 64, a najmlađi potvrđeni početak je u dobi od 43 godine. Može biti malo preovladavanje žena.[11]

Također pogledajte

Reference

  1. ^ "Corticobasalganglionic Degeneration Information Page: National Institute of Neurological Disorders and Stroke (NINDS)". Arhivirano s originala, 23. 3. 2009. Pristupljeno 20. 3. 2009.
  2. ^ a b c Mahapatra RK, Edwards MJ, Schott JM, Bhatia KP (2004). "Corticobasal degeneration". Lancet Neurology. 3 (12): 736–43. doi:10.1016/s1474-4422(04)00936-6. PMID 15556806. S2CID 15324889.
  3. ^ Rizzo G, Martinelli P, Manners D, Scaglione C, Tonon C, et al. (oktobar 2008). "Diffusion-weighted brain imaging study of patients with clinical diagnosis of corticobasal degeneration, progressive supranuclear palsy and Parkinson's disease". Brain. 131 (Pt 10): 2690–700. doi:10.1093/brain/awn195. PMID 18819991.
  4. ^ Zhu MW, Wang LN, Li XH, Gui QP (april 2004). "Glial abnormalities in progressive supranuclear palsy and corticobasal degeneration". Zhonghua Bing Li Xue Za Zhi. 33 (2): 125–9. doi:10.3760/j.issn:0529-5807.2004.02.008. PMID 15132848.
  5. ^ "CBD Identification - Chemistry and Toxicology". The Drug Store (jezik: engleski). 26. 8. 2020. Pristupljeno 17. 10. 2020.
  6. ^ a b Komori T (1999). "Tau-positive glial inclusions in progressive supranuclear palsy, corticobasal degeneration and Pick's disease". Brain Pathology. 9 (4): 663–79. doi:10.1111/j.1750-3639.1999.tb00549.x. PMID 10517506. S2CID 3142586.
  7. ^ a b Hattori M, Hashizume Y, Yoshida M, Iwasaki Y, Hishikawa N, et al. (2003). "Distribution of astrocytic plaques in the corticobasal degeneration brain and comparison with tuft-shaped astrocytes in the progressive supranuclear palsy brain". Acta Neuropathologica. 106 (2): 143–9. doi:10.1007/s00401-003-0711-4. PMID 12732936. S2CID 25741692.
  8. ^ Shimohata T, Aiba I, Nishizawa M (2016). "[Diagnoses of corticobasal syndrome and corticobasal degeneration]". Rinsho Shinkeigaku (jezik: japanski). 56 (3): 149–57. doi:10.5692/clinicalneurol.cn-000841. PMID 26876110.
  9. ^ Jendroska K, Rossor MN, Mathias CJ, Daniel SE (januar 1995). "Morphological overlap between corticobasal degeneration and Pick's disease: a clinicopathological report". Movement Disorders. 10 (1): 111–4. doi:10.1002/mds.870100118. PMID 7885345. S2CID 43288223.
  10. ^ Seritan AL, Mendez MF, Silverman DH, Hurley RA, Taber KH (2004). "Functional imaging as a window to dementia: Corticobasal degeneration". Journal of Neuropsychiatry and Clinical Neurosciences. 16 (4): 393–9. doi:10.1176/jnp.16.4.393. PMID 15616165.
  11. ^ Constantinides VC, Paraskevas GP, Paraskevas PG, Stefanis L, Kapaki E (august 2019). "Corticobasal degeneration and corticobasal syndrome: A review". Clinical Parkinsonism & Related Disorders. 1: 66–71. doi:10.1016/j.prdoa.2019.08.005. ISSN 2590-1125.