Zimzelene biljke predstavljaju dominantno šumski biom rasprostranjen po cijeloj Zemlji uglavnom u primorskim i priobalnim pojasevima, ali i u kontinentalnim dijelovima u uslovima umjerene klime sa hladnim zimskim periodom i toplim ljetom.
Zimzeleno lišće ovih biljaka traje dvije, četiri (lovor) ili šest do deset godina (tisa). U ovu vrstu spada i najveći broj četinara, s tim da postoje izuzeci kao što je npr. ariš; ali također i određeni broj drugih biljaka.[1][2]
Zimzelene šume
Geografski, biom četinarskih šuma umjerenih predjela ograničen je na sjevernu Zemljinu poluloptu — na priobalne predjele sa blagom klimom i na planinske oblasti. Najzastupljenije vrste drveća su borovi, jele, smrče, kedrovi, čempresi, duglazije, tisa.
Većina šumskih (klimazonalnih) ekosistema u ovom biomu sačinjena je od zimzelenog četinarskog drveća, ponekad pomiješanog sa širokolisnim zimzelenim vrstama. Spratovnost šume je nedovoljno izražena. Gustina krošnje kod četinara, kao i kod zimzelenih lišćara, uglavnom je srazmjerna trajnosti lista. Zato je krošnja sjenovite tise daleko gušća i bogatija lišćem.
