Zaštićena područja u Hrvatskoj rasprostranjena su na prostorima različitih biogeografskih uticaja: mediteranski, kontinentalni i alpski, na području od mora, preko nizina do najviših planinskih vrhova. Hrvatska de smatra žarištem („hot spot“) bioraznolikosti u Evropi. Područje Dinarida obuhvata više od polovine teritorije Hrvatske, koja se odlikuje mnogobrojnim krškim oblicima i speleološkim objektima (poljima, pećinama, jamama, vrtačama, zaravnima). To je vizuelno najatraktivniji dio Hrvatske i dom za mnoge endemske vrste.[1]
Na osnovu Zakona o zaštiti prirode (NN 80/13, 15/18, 14/19, 127/19) u Hrvatskoj postoji devet kategorija zaštite: Strogi rezervat prirode, nacionalni park, posebni rezervat, park prirode, regionalni park, spomenik prirode, značajni krajolik, park-šuma te spomenik parkovne arhitekture. Postoje razlike između nacionalnih kategorija Hrvatske i IUCN-ovih kategorija zaštićenih područja:[2][3]
Zaštićena područja prema zakonodavstvu Hrvatske
Posebni rezervati
Crna Mlaka, Lokrum, Glavine - Mali Luka, Štirovača, Laudonov gaj, Lun - Divlje Maline, Motovunska šuma, Limski zaljev, Pod Gredom, Prud, Orepak, Malostonski zaliv, Debela Lipa - Velika Rebar, Cret Dubravica, Cret Banski Moravci, Mali Kalnik, Vrljika - izvor, Kočje, Čempresada Pod Gospu, Mrkan, Bobara i Supetar, Modro oko i jezero Desne, Kuti, Delta Neretve,[14]
Parkovi prirode
U Republici Hrvatskoj zaštićeno je 12 parkova prirode (22.2.2021.).
Kopački rit, Medvednica, Lonjsko polje, Dinara, Velebit, Vransko jezero, Biokovo, Lastovsko otočje, Papuk, Park prirode Telašćica, Učka, Park prirode Žumberak–Samoborsko gorje[15]
Spomenici prirode
U Republici Hrvatskoj je zaštićeno 79 spomenika prirode (Bioportal, 1.1.2021.).[18]
Modro jezero, Crveno jezero, Rupnica, Grapčeva špilja, Veternica (pećina), Hušnjakovo brdo, Špilja Vindija, Velnačka glavica, Velika (Mačkova) pećina, Amidžina pećina, Jama Baredine, Cerovačke pećine, Crna pećina, Gromačka špilja, Pećina Golubnjača, Ponor Gotovž, Stijena Kolač, Pećina Ledenica, Špilja Lokvarka, Markova jama, Medina pećina, Špilja Medvidina, Špilja Modrič, Močiljska špilja, Modra špilja, Pećina Ostrovica, Otruševačka špilja, Pećina Pčelinja, Petrićeva pećina, Špilja Rača, Ruskamen, Samogradska pećina, Špilja na otoku Ravniku, Špilja Šipun, Špilja Šupljara, Špilja u kamenolomu Tounj, Špilja Vidovka, Stijena Visibaba, Vela Draga, Vela špilja, Špilja Vranjača i Zametska pećina.[19]
Zaštićeni pejzaži
Konavoski dvori, Badija, Predolac-Šibenica, Rijeka dubrovačka, Uvala Vučina, Uvala Prapratno
Park šume
Golubinjak, Jankovac, Trakošćan, Gornje Čelo, Donje Čelo, Japlenški vrh, Šijana, Zlatni rt-Škaraba, Stražnik, Župetnica, Pod javori, Kanovci, Brdo djed, Borik, Hober, Velika i Mala Petka,[20]
Spomenici parkovne arhitekture
U Hrvatskoj zaštićeno je 120 spomenika parkovne arhitekture (Bioportal, 1.1.2021.).[21]
Park Foretić, Čempres u Čari, Platana u Trstenom, Platana na Brsaljama, Drvored čempresa na Korčuli, Čempresi iznad Orebića
Ramsarska područja
U Hrvatskoj se nalazi pet (5) Ramsar područja, ukupne površine 93.590 ha.[22]
Reference