Ovaj članak ili neki od njegovih odlomaka nije dovoljno potkrijepljen izvorima (literatura, veb-sajtovi ili drugi izvori). Ako se pravilno ne potkrijepe pouzdanim izvorima, sporne rečenice i navodi mogli bi biti izbrisani. Pomozite Wikipediji tako što ćete navesti validne izvore putem referenci te nakon toga možete ukloniti ovaj šablon.
Kralju Ludoviku Ostrovica je trebala iz strateških razloga, kako bi ojačao svoj položaj prema Mletačkoj republici, koja je držala velik dio Dalmacije pod svojom vlašću. Budući da je namjeravao izbaciti Mlečane sa sjeveroistočne obale Jadranskog mora i vratiti to područje pod hrvatsko-ugarsku vlast, iskoristio je dobar položaj tvrđave te je u ratu protiv Mlečana, koji je trajao od 1356. do 1358, pobijedio i nakon Zadarskog mira 1358. zavladao cijelom južnom Hrvatskom.
Poslije Ludovikove smrti, tvrđava je u više navrata promijenila vlasnike, na kraju dospjevši 1411. u ruke Mlečana, kada im je Sandalj Hranić Kosača predao to područje za 5000 dukata. Dolaskom Osmanlija u Bosansko kraljevstvo 1463, Ostrovici je zaprijetila sve veća opasnost, ali je ostala pod Mlečanima sve do 1523. U kasnijim stalnim mletačko-osmanlijskim konfliktima, Ostrovica je povremeno prelazila iz jednih u druge ruke i obrnuto, da bi u drugoj polovini 17. vijeka bila porušena.
Prema nekim izvorima, ona je još 1671. postojala i bila u posjedu Mlečana, jer je tada za komandanta postavljen iskusan ratnik protiv Osmanlija Stojan Janković. Nešto kasnije bila je uništena gotovo do temelja, pa su se do danas na platou kompaktne ostrovičke stijene sačuvali samo rijetki ostaci (naprimjer, kamena cisterna za vodu, fragmenti gotičke glazirane keramike i isklesane stepenice).