Strijatum tvori ulaznu stanicu baznih ganglija i dio je važnih neuronskih upravljačkih krugova koji imaju elementarnu funkcionalnu vrijednost za frontalni (čeoni) dio mozga i koji utiču na interakciju motivacije, emocija, spoznaje i kretanja na nervnoj razini.
Anatomija
Strijatum se nalazi u osnovi svake moždane hemisfere na bočnoj strani talamusa . Podijeljen je na paleostrijatum (koji uključuje moždane jezgre ) i neostrijatum, koji sesastoji se od jezgra i putamena. Jezgre kaudata i pumeni leže zajedno u ranom embrionalnom razvoju, a zatim se razdvajaju proširivanjem unutarnje kapsule , najduže projekcijskog puta centralnog nervnog sistema (CNS). Međutim, one ostaju povezane finim trakama sive materije i stoga su skupno poznati kao strijatum. Ova struktura nije samo morfološki već i funkcijski relevantna.[5]
Ventralno su jezgre kaudata i putameni povezani preko jezgra zvanog nucleus acubana. Ovaj region je također poznat i kao ventralni strijatum ili fundus striatum. Ventralni strijatum je u kombinaciji sa baznm jezgrom (nucleus basalis) i centromedijalno sa amigdalom kao substantia innominata.
U strijatum se otvaraju projekcije iz moždanog korteksa i tzv. substantia nigra kao i iz raznih jezgarnih područja CNS-a, npr. iz jezgara rafe (nuclei raphes) i mrežaste strukture formatio reticularis.
Gotovo iz cijele moždane kore, tačnije iz nervnih ćelija sloja V, informacije stižu do strijatuma kao ulaza do baznih ganglija . Ove kortiko-strijske veze su ekscitacijske i djeluju s neurotransmiteromglutamatom (ekscitatorni glutamatergički prijenos). Preko pars reticularis crne supstance (supstantia nigra, SNR) i globus pallidus internus (GPI) – polazišta baznih ganglija – konačne informacije koje obrađuje bazna ganglija (inhibicijski GABA-ergijski prijenos) dopiru do talamusa, a od talamusa (ekscitacijski, glutamatergični) prvenstveno do talamusa i stražnjeg dijeka moždane kore.[6]
Bolesti
Dopaminergička projekcija na strijatumu koja potiče iz nernih ćelija supstancije nigra (pars compacta) intenzivno je istraženi modulacijski put unutar baznih ganglija, jer je prepoznato da njegov poremećaj dovodi do simptoma Parkinsonove bolesti kao posljedice preuranjene degeneracije dopaminergičkih nervnih ćelija substantia nigra.
Od ostalih bolesti koje mogu nastati u strijatumu su, naprimjer, strijatumski sindrom (neostrijatuma) sa hipokinezom (atetoza , horea ), tremorom i Touretteov sindrom . U Parkinsonove bolesti , međutim, obolijeva paleostrijatum.