Tema članka je kontroverzna. Moguće je da se pojedinci ne slažu s tačkom gledišta izraženom u ovom članku ili je neutralna tačka gledišta članka sporna.
Službeno je otvoren 7. septembra 1958.[2] U početku je imao samo donju zapadnu tribinu, da bi kasnije bila izgrađena i gornja zapadna. Prije postavljanja stolica imao je kapacitet od 25.000 mjesta za stajanje. Postavljeno je 9000 stolica, koliki je i kapacitet za evropske utakmice. Ima veliku zapadnu i malu istočnu tribinu. Travnjak okružuje atletska staza tako da se na njemu mogu održavati i atletska takmičenja i mitinzi. Do rata u Bosni i Hercegovini 1992. na njemu je igrao Velež.[3][4] Bio je jedan od najuređenijih u Jugoslaviji s vrtom i spomen-obilježjem antifašističkim borcima Mostara (tzv "Raketa").
Stadion tokom rata
Korišten je kao sabirni centar i logor za nehrvate iz dijelova Mostara i Hercegovine koje je kontrolirao HVO. Bio je pod kontrolom jedinica HV-a iz Splita i Dalmacije, što je objelodanjeno videodokazima na javnim televizijama u Bosni i Hercegovini nakon 2000.
Kontroverze
Završetkom rata u Mostaru novoosnovana mostarska općina Jugozapad dodjeljuje stadion HŠK Zrinjskom, koji je 1992. u Međugorju obnovio svoj rad i time Zrinjski dobija svoj dom za odigravanje domaćih utakmica u tadašnjoj ligi Herceg-Bosne, a kasnije i Bosne i Hercegovine. Kasnije je ovaj ugovor između općine Mostar-Jugozapad i uprave Zrinjskog produžen na 110 godina. Po registru koji vodi Nogometni savez Bosne i Hercegovine, stadion nosi naziv "Stadion HŠK Zrinjski" i pripada istoimenom klubu.
