Slušni odgovor moždanog stabla

Slušni odgovor moždanog stabla (ABR) je auditivni evocirani potencijal ekstrahiran iz tekuće električne aktivnosti u mozgu i snimljen elektrodama postavljenim na tjemenu. Mjereni zapis je niz od šest do sedam vršnih pozitivnih talasa od kojih se procjenjuju I do V. Ovi talasi, označeni rimskim brojevima u konvenciji Jewett i Williston, javljaju se u prvih 10 milisekundi nakon početka slušnog podražaja. ABR se smatra "egzogenim odgovorom" jer ovisi o vanjskim faktorima.[1][2][3]

Vjeruje se da su slušne strukture koje stvaraju odgovor slušnog moždanog stabla sljedeće:[2][4]

Tehnike mjerenja

Parametri snimanja

  • Montaža elektroda: najčešće se izvodi s vertikalnom montažom (visoko čelo [aktivno ili pozitivno], ušne resice ili mastoidi [referenca desno i lijevo ili negativno], nisko čelo [tlo])
  • Impedancija: 5 kΩ ili manja (takođe jednaka između elektroda)
  • Postavke filtera: propusni opseg 30–1500 Hz
  • Vremenski period: 10 ms (minimalno)
  • Brzina uzorkovanja: obično velika brzina uzorkovanja od približno 20 kHz
  • Intenzitet: obično počinje od 70 dBnHL
  • Vrsta stimulusa: klik (100 us dugačak), cvrkut ili tonski signal
  • Tip pretvarača: umetak, koštani vibrator, zvučno polje, slušalice
  • Stopa stimulacije ili ponavljanja: 21,1 (naprimjer)
  • Pojačanje: 100-150K
  • n (prosjeka/ brisanja): minimalno 1.000 (preporučeno 1.500)
  • Polarnost: preporučuje se razrjeđivanje ili izmjenično

Tumačenje rezultata

Prilikom tumačenja ABR-a gleda se amplituda (broj aktiviranih neurona), latencija (brzina prijenosa), međuimpulsna latencija (vrijeme između vrhova) i međuušna latencija (razlika u latenciji vala V između ušiju). ABR predstavlja započetu aktivnost koja počinje u dnu pužnica i kreće se prema vrhu u razdoblju od 4 ms. Vrhovi u velikoj mjeri odražavaju aktivnost iz većine baznih regija na pužnici, jer smetnja prvo pogađa bazni kraj, a do trenutka kada dođe do vrha dolazi do značajnog otkazivanja faze.

Upotreba

ABR se koristi za Snimanje sluha novorođenčadi, procjenu praga sluha, intraoperativno praćenje, određivanje vrste i stupnja gubitka sluha i slušnog živca i otkrivanje lezija moždanog stabla te za razvoj požničnih implantata.

Metodologija

Naslagani ABR je kompozit aktivnosti iz SVIH frekvencijskih područja pužnice – ne samo visoke frekvencije.

  • Korak 1: dobijanje ABR odgovora izazvanih klikovima na klikove i visokopropusnu ružičastu buku maskiranja (ipsilateralno maskiranje)
  • Korak 2: postizanje izvedenih ABR-ova (DBR)
  • Korak 3: pomak i poravnanje vrhova talasa V DBR-a – na taj način "slažući" valne oblike s valom V
  • Korak 4: dodavanje talasnih oblika zajedno
  • Korak 5: poređenje amplitude naslaganog ABR-a sa ABR-om izazvanim klikom iz istog uha

Kada izvedeni valni oblici predstavljaju aktivnost iz apikalnijih regija duž bazilarne membrane, latencije vala V produžuju se zbog prirode putujućeg vala. Kako bi se kompenzirao taj pomak latencije, komponenta vala V za svaki izvedeni valni oblik se slaže (poravnava), zbraja, a zatim se mjeri rezultirajuća amplituda.

U 2005., Don objašnjava da će u normalnom uhu zbir naslaganog ABR-a imati istu amplitudu kao ABR izazvan klikom. No, prisutnost čak i malim tumorom rezultira smanjenjem amplitude složenog ABR-a u usporedbi s ABR-om izazvanim klikom.

Primjena i efikasnost

S namjerom provjere i otkrivanja prisutnosti malih (manjih ili jednakih 1 cm) akustičnih tumora, složeni ABR je:

  • 95% osjetljivost
  • 83% Specifičnost
(Napomena: 100% osjetljivost je dobivena pri 50% specifičnosti)

Prednosti odabira slušnih pomagala pomoću audiometrije moždanog debla uključuju sljedeće primjene:

  • procjena percepcije glasnosti u dinamičkom rasponu sluha (regrutiranje)
  • određivanje osnovnih svojstava slušnog aparata (pojačanje, faktor kompresije, nivo početka kompresije)
  • slučajevi oštećenja srednjeg uha (suprotno metodima akustičnog refleksa)
  • subjekti koji ne sarađuju čak i u snu
  • sedacija ili anestezija bez uticaja starosti i budnosti (suprotno korteksno evociranim odgovorima).

Nedostaci odabira slušnih pomagala pomoću audiometrije moždanog stabla uključuju sljedeće primjene:

  • u slučajevima teškog oštećenja sluha, uključujući nikakve ili samo loše podatke o percepciji glasnosti
  • nema kontrole postavke kompresije
  • nema frekvencije specifične kompenzacije oštećenja sluha

Također pogledajte

Reference

  1. ^ Eggermont, Jos J.; Burkard, Robert F.; Manuel Don (2007). Auditory evoked potentials: basic principles and clinical application. Hagerstwon, MD: Lippincott Williams & Wilkins. ISBN 978-0-7817-5756-0. OCLC 70051359.
  2. ^ a b Hall, James W. (2007). New handbook of auditory evoked responses. Boston: Pearson. ISBN 978-0-205-36104-5. OCLC 71369649.
  3. ^ Moore, Ernest J (1983). Bases of auditory brain stem evoked responses. New York: Grune & Stratton. ISBN 978-0-8089-1465-5. OCLC 8451561.
  4. ^ DeBonis, David A.; Donohue, Constance L. (2007). Survey of Audiology: Fundamentals for Audiologists and Health Professionals (2nd izd.). Boston, Mass: Allyn & Bacon. ISBN 978-0-205-53195-0. OCLC 123962954.

Dopunska literatura

Vanjski linkovi

Šablon:Ušni postupci