Saul Bellow rođen je 1915. kao Solomon Bellows u Lachineu, predgrađu Montréala. Njegovi roditelji bili su jevrejski doseljenici iz ruskog grada Sankt Petersburga. Odrastao je u Chicagu, kamo se njegova obitelj preselila kad mu je bilo 9 godina, u zajednici koja je usred dinamike modernog velegrada sačuvala tradicionalne etničke osobine. Odjeci takve mladosti djeluju na junake njegovih romana. On je pripovjedač s jakim smislom za smiješno čiji likovi nastoje svoju nesigurnost i potištenost prevladati smionim naporom da se otvore prema životnim mogućnostima. Bellow je dvije godine studirao na univerzitetu University of Chicago, a nakon toga je prešao na Northwestern University, gdje je diplomirao antropologiju. Predavao je na univerzitetima University of Minnesota, New York University, Princeton University, University of Chicago, Bard College i Boston University. 1993. je iz Chicaga preselio u Brookline u Massachusettsu, gdje je 2005. umro u dobi od 89 godina. Pokopan je na jevrejskom groblju u Brattleborou u Vermontu.
Djela
U romanima o sinovima židovskih doseljenika u Ameriku Čovjek u iščekivanju (Dangling Man, 1944), Žrtva (The Victim, 1947), Ne propusti dan (Seize the Day, 1956) daje sliku potištena otuđenika u velegradu, a ta slika prerasta u bujnu, afirmativnu viziju čovjeka koji svoje odnose prema drugim ljudima gradi izvan konvencija ekonomske i karijerističke discipline u romanu Doživljaji Augiea Marcha (The Adventures of Augie March, 1953).
Filozofija, traganje i spoznaje iz moderne antropologije tvore bitan sadržaj burlesknog romana Henderson, kralj kiše (Henderson the Rain King, 1959), a simbolika u romanu Herzog (1964) seže do razine izvornog mita o suvremenom američkom intelektualcu. Među zadnjim romanima o kompleksnom odnosu između društva i pojedinca ističu se Humboldtov dar (Humboldt’s Gift, 1975), Dekanov prosinac (The Dean’s December, 1982) i Ravelstein (2000).[1]
