Globalno rasprostranjenje predstavnika porodice Rosaceae
Rosaceae je porodicaruža, srednje veličine među cvjetnicama, koja obuhvata oko 2.830 vrsta u 95 rodova.[1]
Porodica je imenovana po tipskom rodu Rosa (=ruže). Među mnogim, vrstama bogatim rodovima su Alchemilla (270), Sorbus (260), Crataegus (260), Cotoneaster (260), Rubus (250),[1] i Prunus (plums, cherries, peaches, apricots, and almonds) with about 200 species.[2]. Svi navedeni mrojevi vrsta su samo procjene, bez krajnjih obrisa širine biodiverziteta rodova i porodice.
U porudici Rosaceae su predstavnici zeljastih biljki, žbunova i drveća. Većina vrsta su listopadne, ali ima i zimzelenih.[3] Rasprostranjene su širom svijeta, ali su najrannolikije na Sjevernoj hemisferi].
Uzdužni presjek cvijeta jdne ružeRosaceae u suvremenoj filogenetskoj klasifikaciji angiospermi Klasifikacija APG III (2009) ili filogenetske klasifikacije je treća verzija botaničke klasifikacije cvjetnica koju utvrđuje međunarodna Angiosperm Phyilogeny Group. To je najvažnija botanička klasifikacija danas, koja počiva na promjenjenom APG II sistemu klasifikacije (2003.) i dopunama filogenetske klasifikacije APG IV (2016.).
U porodicu ruža se svrstavaju veoma raznolike biljke po mnoštvu svojstava, od jednogodišnjih zeljastih biljaka, preko grmova i šiblja do visokog drveća.
Listovi su im raspoređeni naizmjenično; jednostavni su, razdijeljeni ili sastavljeni, goli ili dlakavi, većinom s zapercima (palistićima).
Cvjetovi su najčešće u različitim cvastima, kao što su grozdovi, štitasti, metličasti, rjeđe pojedinačni. Većinom su dvospolni, rjeđe jednospolni, uglavnom sa dvostrukim ocvijećem, tj. sa čašicom i krunicom (vjenčićem), rjeđe jednostavni, bez ocvijeća. Čašica i kunica imaju najčešće po 5 lapova (rjeđe 4 do 8) čašičnih (lapovi) i kruničnih (lastice) listića. Nerijetko se između lapova čašice nalazi jednak broj listića u vanjskoj čašici. Broj latica i lapova je redovno jednak. Kod mnogih vrsta, krunica je bijela, žuta, ružičasta ili crvena, a rijetko je nemaju, kao npr. u rodovima Sanguisorba i Alchemilla. Najčešće imaju mnogobrojne prašnike (10 do 50), a rijetko ih je 4 ili samo 1 (Alchemilla). Mogu imati jednu, više ili mnogo plodnica, koje su slobodne ili srasle sa cvjetištem.
Dijagram cvijeta Rosa tomentosa
Dijagram cvijeta Prunus padus
Dijagram cvijeta Sanguisorba officinalis
Dijegam cvijeta Spiraea hypericifolia
Najčešća a cvijetna formula petozračnih ruža ruža je:
Predstavnici ove raznolike porodica biljaka, sa oko 3000 vrsta drveća, grmova i zeljastih biljaka, rasprostranjeni su u svim klimatima i vegetacijskim zonama, od tropskih do arktičkih, od nizijskih do visokoplaninskih područja, s najvećim brojem vrsta u Istočnoj Aziji i Zapadnoj Americi (cirkumpacifički dio areala).
Rosaceae su, dakle, kosmopolitski rasprostranjene i ađene su gotovo svuda osim Antarktika, ali su prvenstveno koncentrirane na Sjevernoj hemisferi, u regijama koje nisu pustinje ili tropske prašume.
Chrysobalanoideae.[6] Mnogo bliže (1971.), Chrysobalanoideae su tretirane kao porodica, ali također u redu Rosales.[7] Pristalice te pretpostavke, pomoću molekulske analize, u ruže svrstavaju i Malpighiales u Neuradoideae su uključene u Malvalvales. U programu Engler sistema, priznate sui Rosoideae, Dryadoideae, Lyonothamnoideae, Spireoideae, Amygdaloideae i Maloideae. One su prvenstveno odnose na dijagnostifikaciju na osnovu strukture plodova. Novijija istraživanja su potvrdila da su sve ove grupe monofiletske.[8]
Hutchinson (1964.) i Kalkmann (2004.) priznaju samo plemena (17 i 21). Takhtajan (1997.) razgraničava 10 potporodica: Filipenduloideae, Rosoideae, Ruboideae, Potentilloideae, Coleogynoideae, Kerroideae, Amygdaloideae (Prunoideae), Spireoideae, Maloideae (Pyroideae), Dichotomanthoideae i 21 pleme. Moderniji model razlikuje tri potporodice, od kojih je jedna (Rosoideae) uglavnom ostala ista. Kladogram porodice je:
Od tri kladističke asnalize u 1999., jedna je počivala na fenotipovimas, jedna na molekulskoj genetici, a treća je bila kombinacija ove dvije.[9] Jedina velika razlika u odnosu na gornji kladogram je pozicija Kerria, koje su bazne u Evansovom sistemu, a ugrađene u Spiraeoideae, po Potteru et al.
^Campbell N. A.; et al. (2008). Biology. 8th Ed. Person International Edition, San Francisco. ISBN978-0-321-53616-7. Eksplicitna upotreba et al. u: |author= (pomoć)
^Sofradžija A., Šoljan D., Hadžiselimović R. (2004). Biologija 1. Svjetlost, Sarajevo. ISBN9958-10-686-8.CS1 održavanje: više imena: authors list (link)
^Lawrence, G.H.M. 1960. Taxonomy of Vascular Plants. Macmillan.
^Caratini, Roger. La Vie de plantes. 1971. Encyclopédie Bordas.
^Potter, D., et al. (2007). Phylogeny and classification of Rosaceae. Plant Systematics and Evolution. 266(1–2): 5–43.
