Ovaj članak ili neki od njegovih odlomaka nije dovoljno potkrijepljen izvorima (literatura, veb-sajtovi ili drugi izvori). Ako se pravilno ne potkrijepe pouzdanim izvorima, sporne rečenice i navodi mogli bi biti izbrisani. Pomozite Wikipediji tako što ćete navesti validne izvore putem referenci te nakon toga možete ukloniti ovaj šablon.

Rimski novac u upotrebi tokom većeg dijela trajanja Rimske Republike i kasnije, u zapadnom dijelu Rimskog Carstva bio je izrađen od metala i imao nekoliko denominacija.

Vrijednost denominacije vezivala se uglavnom za vrijednost metala od kojeg je bila izrađena:

• aureus (od zlata)
• denarius (od srebra)
• sestertius (sestercij, sesterac, od bronze)
• dupondius (od bronze)
• as (od bakra)

Ovaj novac bio je u upotrebi od 3. stoljeća p. n. e. pa sve do 3. stoljeća. Kasnije, iako su ovi i dalje bili prihvaćeni kao sredstvo plaćanja, u kolonijama pod grčkim uticajem kovao se poseban novac od “običnog” metala i srebra u različitim denominacijama pod nazivom grčki imperijalni novac ili rimski provincijski novac.

U 3. stoljeću, denarius je zamijenio dvostruki denarius, danas poznat i kao “antoninianus” ili “radiate”. Dioklecijan je sproveo monetarnu reformu nakon koje su bili u potrebi “argenteus” (srebro) i “follis” (pozlaćena bronza). Kasnije su upotrebi uglavnom bili zlatnici i novčići od bronze u manjim denominacijama i važili su sve do pada Zapadnog rimskog carstva.

Zanimljivo je kako je latinski naziv denarius preživio vijekove i u različitim oblicima usvojen od drugih naroda: u Francuskoj je denier naziv za novčić, dinar kod Arabljana je često naziv nacionalne valute kao i u bivšoj Jugoslaviji i sadašnjoj Srbiji; Makedonci imaju denar; kod Slovenaca denar, a kod Italijana denaro je novac kod Španaca to je dinero itd. Naravno, naslijeđe koje danas baštinimo od Starog Rima mnogo je šire i bogatije nego što su neke riječi; tu su još i pismo, arhitektura, umjetnost, historija, književnost, pravo, politika...

Evo nekoliko primjera sa vjerovatnim iznosima plata i cijena oko 3. stoljeća:^{[nedostaje referenca]}

- Plata radnika na farmi, oko 400 asa
- Plata učitelja, po učeniku, oko 800 asa
- Usluga brijača/frizera, oko 32 asa
- 1 kg svinjetine, oko 380 asa
- 1 kg grožđa, oko 32 asa

Odnos vrijednosti različitih denominacija:

1 zlatni aureus = 2 zlatna kvinarija (quinarii) = 25 srebrnih denariusa = 50 srebrnih kvinarija = 100 bronzanih sestercija = 200 bronzanih dupondija (dupondii) = 400 bakarnih asa = 800 bakarnih semiza (semisses) = 1600 bakarnih kvadrana (quadrans).

Ovdje treba obratiti pažnju na činjenicu da su u okviru nekoliko monetarnih reformi mijenjani težina kovanica i samim tim i njihova vrijednost u odnosu na druge. Također su bili različiti i prikazi utisnuti na novčićima. Evo relativnog pregleda:

• Cijene i plate u Starom Rimu Arhivirano 13. 1. 2007. na Wayback Machine (en)

Commons ima datoteke na temu: Rimska valuta