Prema Mosbyjevom Dental Dictionary, pomenuti su vitamin D i kalcij kao potencijalni faktori pojave lomova i deformiteta. Rahitis je među najčešćim bolestimadjetinjstva u mnogim zemljama u razvoju. Dominantni uzrok je nedostatak vitamina D, ali i nedostatak adekvatne količine kalcija u ishrani također može dovesti do rahitisa (slučajevi teških proljeva i povraćanja mogu biti uzrok istog nedostatka). Iako se može javiti kod odraslih, u većini slučajeva se javljaju kod djece koja pate od teških pothranjenosti, koje su obično je rezultat gladi u ranim fazama djetinjstva.
Osteomalacija je slično stanje, koje se javlja kod odraslih, uglavnom zbog nedostatka vitamina D, ali se javlja nakon zatvaranja epifiza kostiju.[5]
Dvostruke maleolarne kosti zbog metafizne hiperplazije;
Proširenje zgloba, koje početkomudi sumnju, što je zbog hiperplazije metafizne hrskavice;
X-zračenjem ili radiografijom uznapredovalog stanja, osobe koje pate od rahitisa ispoljavaju sliku na klasičan način: lučne noge (prema vani krive duge kosti nogu) i deformisana prsa.
Promjene u lobanji se ispoljavaju kao karakteristično "kvadratno čelo" (Caput Quadratum). Ako se ne tretiraju, ove deformacije i dalje ostaju i u odraslom dobu. Dugoročne posljedice uključuju stalnu iskrivljenost ili nakaznost dugih kostiju i zakrivljene unazad.[7][7][8][9]
Uzrok
Primarni uzrok rahitisa je nedostatak vitamina D. Vitamin D je potreban za pravilnu apsorpciju kalcija iz crijeva. Sunčeva svjetlost, posebno ultraljubičasto svjetlo, omogućava ćelije ljudske kože da pretvore vitamin D iz neaktivnog u aktivno stanje. U nedostatku vitamina D, kalcij iz hrane se pravilno apsorbira, što dovodi do hipokalcemije i do skeletnih i stomatoloških deformiteta i neuromuskularnih simptoma, npr. hiperekscitabilnosti.
Uporna gusta magla i teški industrijski smog koji prožima grad, blokira značajne količine sunčeve svjetlosti toliko da je do 80% londonske djece imalo različite stepene rahitisa u jednom ili drugom obliku. Bolest izaziva mehke kosti u dojenčadi, kao što su hipofosfatazija ili hipofosfatemija, koje također mogu dovesti do rahitisa.[12]
^Sofradžija A., Šoljan D., Hadžiselimović R. (2003): Biologija 1, Svjetlost, Sarajevo, ISBN9958-10-592-6.
^Hadžiselimović R., Pojskić N. (2005): Uvod u humanu imunogenetiku. Institut za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju (INGEB), Sarajevo, ISBN9958-9344-3-4.
^Hadžiselimović R. (1986): Uvod u teoriju antropogeneze. Svjetlost, Sarajevo, ISBN9958-9344-2-6.
^Hadžiselimović R. (2005): Bioantropologija – Biodiverzitet recentnog čovjeka. Institut za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju (INGEB), Sarajevo, ISBN9958-9344-2-6.
^Bajrović K, Jevrić-Čaušević A., Hadžiselimović R., Ed. (2005): Uvod u genetičko inženjerstvo i biotehnologiju. Institut za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju (INGEB), Sarajevo, ISBN9958-9344-1-8.