Ovom članku potrebna je jezička standardizacija, preuređivanje ili reorganizacija.Pogledajte kako poboljšati članak, kliknite na link uredi i doradite članak vodeći računa o jezičkim i stilskim standardima Wikipedije. Ako niste sigurni kako bi članak trebao izgledati, pogledajte neke od dobrih članaka.
Ovaj članak zahtijeva čišćenje. Pomozite u poboljšavanju članka pišući ili ispravljajući ga u enciklopedijskom stilu.
Brazilski protesti 2021.su demonstracije stanovništva koje su se održale u različitim regijama Brazila, u kontekstu pandemije COVID-19. Dogodili su se protesti koji podržavaju vladu i oni koji joj se protive.[1]
To je bio i prvi put da su sektori povezani s dvije antagonističke strane, poput ljevice i desnice, počeli protestovati protiv vlade zbog zajedničkog cilja, održavajući proteste 23. i 24. januara 2021.[2][3][4]
Dana 5. januara 2021. godine, predsjednik Republike Jair Bolsonaro, na sastanku sa pristalicama, navodno je potvrdio da je "zemlja slomljena" i da "ne može ništa učiniti po tom pitanju". Napao je i štampu, potvrđujući da je ona "dala moć virusu [korona]".[5] Sljedećeg je dana bilo mnogo novinara koji su o tome pričali, a Bolsonaro je, ironičnim tonom, rekao da je zemlja "dobro, to je čudo", te da je štampa napravila "užasan val" njegove afirmacije.[6][7][8] Dok Bolsonarova opozicija tvrdi da se „igra sa zemljom“[9] njegove pristalice tvrde da je govorio o ograničenju iznosa od oslobađanja od federalnog poreza na dohodak, da ga ne može povećati zbog smanjenja poreza u borbi protiv COVID-19.[10]
U januaru se u državi Amazonas desila zdravstvena kriza, a neke od njenih posljedica bili su iscrpljivanje snabdijevanjem kisikom u državi i kolaps bolničkih kapaciteta. Dana 18. januara, državni tužilac Unije (AGU) rekao je Federalnom vrhovnom sudu da vlada zna za mogućnost krize nabavke kisika u državi, te da je jedna od mjera Unije isporučivanje državi 120.000 tableta hidroksiklorokinina, lijeka sa spornom djelotvornošću protiv COVID-19, Čak je i sa početkom cijepljenja protiv COVID-19 18. januara predsjednik ponovno insistirao na ranom liječenju.[11][12] AGU je, međutim, također rekao, da je Ministarstvo zdravlja znalo za nestanak kisika 8. januara.[13]
Brazil je od 2014. godine u ekonomskoj krizi, uzrokovanoj uglavnom političkom krizom koja je kulminirala opozivom tadašnje predsjednice Dilme Rousseff, ali i šokom cijena robe iz 2014. godine, koji je imao negativan uticaj na izvoz. Pandemija COVID-19 i blokade pogoršali su situaciju: BDP Brazila se smanjio za 4,1% u 2020. godini[14] dok je 18 miliona ljudi palo u siromaštvo, pa je siromaštvo u jednoj godini utrostručeno.[15] Nezaposlenost je dostigla 36,6 miliona, što je jednako broju stanovnika Kanade.[16] U periodu od 15 dana tokom pandemije, 522.000 preduzeća je bankrotiralo.[17]