Potočka džamija (Banja Luka)

Potočka ili Hadži-Pervizova džamija
Vanjski izgled Hadži-Pervizove džamije
Potočka džamija (Banja Luka) nalazi se u Bosna i Hercegovina
Potočka džamija (Banja Luka)
Položaj Hadži-Pervizove džamije u Bosni i Hercegovini
Osnovne informacije
LokacijaObilićevo
Geografske koordinate44°45′30″N 17°11′23″E / 44.758373°N 17.189786°E / 44.758373; 17.189786
ReligijaIslam
OpćinaBanja Luka
EntitetRepublika Srpska
Država Bosna i Hercegovina
Oznaka baštineNacionalni spomenik Bosne i Hercegovine i UNESCO
Arhitektonski opis
Arhitektonski stilbosanski stil
OsnivačHadži-Perviz
Dovršeno10. maj 1630.
Specifikacije
Kapacitet100
Dužina8,97m
Širina12,0m
Munare1

Potočka ili Hadži-Pervizova džamija, nalazi se u banjalučkom naselju Potok. Proglašena je za nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine. Odluku je donijela Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika na sjednici održanoj od 6. do 11. decembra 2003. u sljedećem sastavu: Zeynep Ahunbay, Amra Hadžimuhamedović (predsjedavajuća), Dubravko Lovrenović, Ljiljana Ševo i Tina Wik.[1]

Pod zaštitom UNESCO-a kao kulturni spomenik svjetske baštine III. kategorije.

Historija

Sagrađena je prije 10. maja 1630 (27. ramazana 1039. hidžretske godine), jer je navedenog dana napisana Hadži-Pervizova vakufnama koju je svojim pečatom ovjerio banjalučki kadija i poznati pjesnik Muhamed Nerkesi Sarajlija. Iz ove vakufname vidi se da je Hadži-Perviz, u Maloj čaršiji, uz Ferhad-pašin most sagradio i uvakufio 7 dućana za izdržavanje Potočke džamije i plaćanje njenih službenika.

Obnova džamije 2009. godine

Hadži Perviz je bio starosjedilac, pošto u vakufnami navodi bašte i zemljišta koja je baštinio od svojih predaka. Izgradio je džamiju na krajnjoj jugozapadnoj strani grada, koja je bila nenaseljena. Zbog toga će ova mahala dobiti naziv Nova i bit će jedna od posljednjih formiranih mahala na desnoj obali Vrbasa.

Zbog potoka koji je prolazio pored džamije dobit će naziv Potočka, dok će ime Hadži Perviza kao osnivača biti uglavnom zaboravljeno.[1]

Opis

Hadži Pervizova džamija po svojim gabaritima bila je najmanja u Banja Luci, dimenzija 7,00 x 10,50 metara. Obnovljena je na postementu 8,97 x 12 metara. Pripada tipu jednoprostornih džamija sa drvenom munarom.[2] Okolo džamije nalazi se lokalno mezarje.

Rušenje i obnova

Spaljena je 6. septembra 1993. za vrijeme rata u Bosni i Hercegovni; izgorio je krov, munara i trijem, a zidovi su oštećeni.[3] Obnovljena je i otvorena 2011.

Također pogledajte

Reference

  1. ^ a b "Potočka džamija" (PDF). Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika BiH. Pristupljeno 9. 2. 2017.[mrtav link]
  2. ^ "M. Bećirbegović - Džamije sa drvenom munarom". Pristupljeno 9. 2. 2016.
  3. ^ Husedžinović i Arslanagić 2005, str. 578.

Literatura

  • Sabira Husedžinović, Džamije Banja Luke u planovima austrijskih ratnih karata iz XVIII stoljeća, Prilozi za orijentalnu filologiju 47-48, Orijentalni institut, Sarajevo
  • Husedžinović, Sabira; Arslanagić, Dževahira (2005). Dokumenti opstanka: vrijednosti, značaj, rušenje i obnova kulturnog naslijeđa. Zenica: Muzej grada Zenice. ISBN 9958-9413-2-5.CS1 održavanje: ref=harv (link)

Vanjski linkovi

Portal iconPortal Bosna i Hercegovina