Pelin |
---|
Artemisia absinthium growing wild in the Caucasus |
|
Carstvo | Plantae |
---|
Divizija | Angiosperms |
---|
Razred | Eudicots |
---|
Red | Asterales |
---|
Porodica | Asteraceae |
---|
Rod | Artemisia |
---|
Vrsta | A. absinthium |
---|
|
Artemisia absinthium |
|
- Absinthium bipedale Gilib. nom. inval.
- Absinthium majus Geoffr.
- Absinthium majus Garsault nom. inval.
- Absinthium officinale Lam.
- Absinthium officinale Brot.
- Absinthium vulgare (L.) Lam.
- Artemisia absinthia St.-Lag.
- Artemisia arborescens var. cupaniana Chiov.
- Artemisia arborescens f. rehan (Chiov.) Chiov.
- Artemisia baldaccii Degen
- Artemisia doonense Royle
- Artemisia inodora Mill.
- Artemisia kulbadica Boiss. & Buhse
- Artemisia pendula Salisb.
- Artemisia rehan Chiov.
- Artemisia rhaetica Brügger
|
Pelin (latinski: Artemisia absinthium) višegodišnja je ljekovita zeljasta biljka iz porodice glavočika. Druga imena: pelen, pelim, gorčika, absint.
Karakteristike
Pelin može da naraste do 2 metra visine. Cijela biljka je pokrivena kratkim dlačicama srebrenasto-sive boje. Donji listovi su trostruko perasti, dok su gornji sve manji i jednostavniji. I donji i gornji su svilasto-dlakavi, sivkaste boje. Krune su oborene, gotovo loptaste, s gustim širokim cvjetovima. Cvjetovi su trubasti, žuti, krajnji tučkasti. Pelin cvjeta od juna do avgusta, a u nižim i toplijim krajevima u maju i junu. Cvjetovi su hemafrodični, to jest sadrže i tučak i prašnike (muške i ženske organe potrebne za razmnožavanje).Pelin nije osjetljiv na mraz i uspijeva u hladnijim predjelima.
Hemijski sastojci
Iz pelina je izdvojeno 13 osnovnih kristalnih supstanci: flavonoid artemetin, seskviterpenski laktoni: absintin i anabsintin, iz kojih nastaje hamazulen. Pelin sadrži i oko 2% eteričnog ulja (Aetheroleum Absinthii) u čiji sastav ulazi 11 komponenti (alkoholi, ketoni, pinen, kadinen, eteri tujola, artemazulen). U listovima i cvjetovima pronađena su i dva jedinjenja slična proartemazulenu.[1]
Upotreba
Pored upotrebe u medicinske svrhe, pelin se koristi kao dodatak alkoholnim likerima. Ekstrakt i eterično ulje pelina se koriste kao insekticid u preparatima protiv buba i insekata. Ekstrakt se koristi protiv puževa u organičkom vrtlarstvu.[2]
Upotreba u medicini
Farmakološka aktivnost pelina može se objasniti sposobnošću abintina da reflektorno stimuliše funkcije žlijezda za varenje hrane u želucu, izdvajanje žuči i soka pankreasa. Također, djeluje kod oboljenja jetre i žučne kesice. Hamazulen djeluje protiv upalnih procesa. Pelin djeluje kao holagog i holeretik primjenjuje se kod svih problema sa jetrom i žučnom kesicom. Digestivna atonija, gastritis, anemije, zadržavanje menstruacije ili insuficijencija menstruacije. Pelin može biti toksičan ako se koristi u večim količinama. Kod nekih osoba i manje količine mogu izazvati nervozu i nesanicu. Tujol iz pelina djeluje kao stimulator mozga, ali u prekomjernim količinama je toksičan i ne treba se koristiti bez nadzora stručne osobe. Pelin trebaju izbjegavati trudnice, dojilje, i pacijenti sa epilepsijom. Absintin iz pelina može izazivati haulcinacije, nesanicu, drhtavicu, nervne i epileptičke napade. Samo pravilna upotreba pelina[3] u medicinske svrhe može dovesti do željenih rezultata.
Primjena u narodnoj medicini
Korištenje pelina u narodnoj medicini gotovo da je isto primjeni u savremenoj medicini. Narodni ljekari koriste čaj od pelina[4] za jačanje srca i želuca. Preporučuje se i za poboljšanje vida, kod trovanja gljivama ili mesom.
Pelin ne bi trebale koristiti dojilje pošto daje gorak ukus majčinom mlijeku.
-
Pelin ili Pelim
-
Pelin prije cvjetanja
-
Cvijet Pelina
Dodatna literatura
- Dr. Jovan Tucakov, Lečenje biljem, Vulkan izdavaštvo, 2014.
- Dr. Enes Hasanagić, Ljekovito bilje i jetra, Svjetlost, Sarajevo, 1984. str.210,211
- Sadik Sadiković, Narodno zdravlje, Svjetlost, Sarajevo, 1980.
Vanjski linkovi
Reference