Ovaj članak ili neki od njegovih odlomaka nije dovoljno potkrijepljen izvorima (literatura, veb-sajtovi ili drugi izvori). Ako se pravilno ne potkrijepe pouzdanim izvorima, sporne rečenice i navodi mogli bi biti izbrisani. Pomozite Wikipediji tako što ćete navesti validne izvore putem referenci te nakon toga možete ukloniti ovaj šablon.
Kahlil Gibran
Khalil Gibran
Rođenje
(1883-01-06) 6. januar 1883.
Bsharri, Liban
Smrt
10. april 1931(1931-04-10) (48 godina)
New York City, SAD
Kahlil Gibran (arapski: جبران خليل جبران, Halil Džubran; 6. januar 1883 – 10. april 1931) bio je libanonsko-američki pisac, pjesnik i likovni umjetnik. Najpoznatiji je kao autor knjige Prorok koja je prvi put objavljena u SAD-u 1923. godine i od tada je postala jedna od najprodavanijih knjiga svih vremena i prevedena na više od 100 jezika. Rođen u Osmanlijskom Libanonu u Maronitskoj porodici, mladi Gibran je imigrirao sa majkom, polubratom i sestrama u Sjedinjene Države 1895. godine. Kako mu je majka radila kao krojačica, upisan je u osnovnu školu u Bostonu gdje je njegove kreativne sposobnosti brzo primijetio učitelj koji ga je predstavio Fredu Hollandu Dayu. Nakon osnovne škole, porodica je Gibrana poslala u rodnu zemlju gdje je upisao Koledž Mudrosti u Bejrutu. Vratio se u Boston 1902. godine nakon smrti najmlađe sestre, starijeg brata i majke, oslanjajući se na prihod svoje preostale sestre od njenog rada u krojačkoj radnji.
Gibranovi crteži su prvi put izloženi u Dayovom studiju u Bostonu 1904. godine, a njegova prva knjiga na arapskom jeziku objavljena je 1905. godine u Njujorku. Uz financijsku pomoć tek upoznate dobročiniteljice Mary Haskell, Gibran je studirao umjetnost u Parizu od 1908. do 1910. godine. Tamo je stupio u kontakt sa sirijskim političkim misliocima koji su promovisali pobunu u Osmanlijskom carstvu nakon Mladoturske revolucije; neki Gibranovi spisi izražavaju ideje antiklerikalizma kojeg su osmanlijske vlasti zabranile. Gibran se 1911. godine preselio u Njujork gdje je izdao svoju prvu knjigu na engleskom jeziku Luđak. Njegovo likovno djelo prikazano je u galeriji Montross 1914. godine i u galerijama M. Knoedler & Co. 1917. godine. Do smrti u 48. godini od ciroze jetre, postigao je književnu slavu na "obje strane Atlantskog okeana" kada je njegova knjiga Prorok bila prevedena na njemački i francuski jezik. Njegovo tijelo prenijeto je u njegovo rođeno selo Bašari (u današnjem Libanonu) gdje danas postoji muzej posvećen njegovim djelima.
Kako su naveli Suheil Bushrui i Joe Jenkins, Gibranov život je opisan kao "često zarobljen između Nietzscheove pobune, Blakeovogpanteizma i sufijskogmisticizma." Gibran je u svojim spisima raspravljao o različitim temama i istraživao različite književne forme. Salma Khadra Jayyusi nazvala ga je "jedinstvenim i najvažnijim utjecajem na arapsku poeziju i književnost tokom prve polovine dvadesetog stoljeća". Većina njegovih slika izrazila je Gibranovu ličnu viziju koju je uklapao duhovnom i mitološkom simbolikom, a likovna kritičarka Alice Raphael u slikaru je prepoznala klasičara, čiji rad duguje "više nalazima Da Vincija nego bilo kojem modernom pobunjeniku." Njegovo" veliko djelo "opisano je kao" umjetničko naslijeđe ljudima svih naroda."