Nazvan je "pjesnikom Pariza". Iako je najviše poznat po pjesmama konvencionalno-lirskog ugođaja, od kojih su mnoge opjevane - kao "Barbara" i "Uvelo lišće" - njegovi književni počeci vezani su uz nadrealizam. Godine 1931. objavio je humorističku fantaziju "Večera glava u Pariz - France", pisanu u duhu nadrealizma, tada dominantnog umjetničkog pokreta.
Prévert je pjesnik neposredne osjećajnosti. U njegovu pjesništvu prevladava dvojni osjećaj - razumijevanje za individualni život i ljudsku intimu, te revolt prema onima koji onemogućavaju ljudsku sreću.
Godinama je objavljivao pjesme pojedinačno, a tek 1940. ih štampa u posebnoj zbirci "Riječi". Mnoge mu je pjesme komponovao Joseph Cosma. Veći dio svoje aktivnosti posvetio je filmu. Djelovao je kao saradnik režisera Marcela Carnea, a autor je velikog broja filmskih scenarija i dijaloga ("Obala u magli", "Dan se rađa", "Ljubavnici iz Verone", "Djeca raja"). Njegovu ranu poeziju karakterizira revolt i mladenački cinizam, ismijavanje svakog autoriteta. Voli političku aluziju, a u njegov poetski rječnik ušli su mnogi izrazi iz svakidašnjeg narodnog žargona.
