Ovaj članak ili neki od njegovih odlomaka nije dovoljno potkrijepljen izvorima (literatura, veb-sajtovi ili drugi izvori). Ako se pravilno ne potkrijepe pouzdanim izvorima, sporne rečenice i navodi mogli bi biti izbrisani. Pomozite Wikipediji tako što ćete navesti validne izvore putem referenci te nakon toga možete ukloniti ovaj šablon.

U računarstvu, za kontekstno nezavisnu gramatiku kažemo da je u Greibachovom normalnom obliku ako ima sve produkcije oblika:

${\displaystyle A\to \alpha X}$

ili

${\displaystyle S\to \epsilon }$

gdje je a A nezavršni znak, a X (moguće prazan) slijed nezavršnih znakova ne uključujući početni znak, S početni znak te ε prazni niz.

Primijetimo da gramatika ne smije imati lijevih rekurzija.

Svaka kontekstno nezavisna gramatika se može svesti u istovjetnu gramatiku u Greibachovom normalnom obliku. (Neke definicije Greibachovog normalnog oblika ne dozvoljavaju drugu komponentu pravila, u kojem slučaju se ne može svesti gramatika koja generiše prazni niz u Greibachov normalni oblik .) Ovo se svojstvo može iskoristiti za dokazivanje činjenice da svaki kontekstno nezavisni jezik može biti prihvaćen od strane nedeterminističkog potisnog automata.

Za datu gramatiku u Greibachovom normalnom obliku i neki niz znakova kojeg generiše dužine n, svaki parser od vrha prema dnu će zaustaviti parsiranje na dubini od najviše n.

Greibachov normalni oblik je naziv dobio po Sheili Greibach.

• Chomskyjev normalni oblik
• Kurodin normalni oblik