Ovaj članak ili neki od njegovih odlomaka nije dovoljno potkrijepljen izvorima (literatura, veb-sajtovi ili drugi izvori). Ako se pravilno ne potkrijepe pouzdanim izvorima, sporne rečenice i navodi mogli bi biti izbrisani. Pomozite Wikipediji tako što ćete navesti validne izvore putem referenci te nakon toga možete ukloniti ovaj šablon.

U Sarajevu 27. oktobra 1993. izlazi serija od sedam maraka sa tadašnjim grbom RBiH sa ljiljanima. Vrijednosti su od 100 do 50.000 dinara (BHD) u tiražu od 50.000 kompleta. Postoje razna izdanja prvog dana, a marke su nenazubljene i nije poznato da li su bile u opticaju zbog ratnih zbivanja u Sarajevu. Mogu se naći mnogobrojna izdanja Prvog dana (FDC) sa prigodnim žigom i naslovom Suvenir ili sl. što ne odgovara standardima UPU, ali i tekstovi koji ukazuju na trenutnu situaciju u Sarajevu 1993. godine. Zbog toga se često uzimaju ti prigodni listovi kao prve marke iz RBiH, mada je vrlo rijetko da su te marke uopšte bile u poštanskom prometu. Pojavljuju se i dalje ali bez žiga.

1994. godine izlazi serija sa nenazubljenim markama sa motivima sarajevske zimske olimpijade 1984. (deset godina od otvorenja) u vrijednosti od 50.000, 100.000 i 200.000 dinara. Markice Republike BiH se u početku tematski odlikuju stanjem u Bosni i Hercegovini za vrijeme rata. Područja na kojima vrijede marke Republike BiH su ograničena na Sarajevo i teritorije pod kontrolom Armije RBiH. Osim motiva ratnog razaranja u seriji od 7 maraka sa motivom glavne pošta u Sarajevu iz 1995. tematski krug se zatvara historijskim motivima, motivima prirode, slikarstva, sporta i religije. Te marke bi se mogle uzeti kao prve marke u prometu koje su i do danas u opticaju, sa primjedbom da novčana protivvrijednost odgovara bosanskim dinarima, a ne konvertibilnim markama.

Od 15. jula 1994. do 10. oktobra 1997. marke se izdaju u dinarima (10.000 starih dinara = 1 novi dinar), a 1. oktobra u BiH se uvodi nova valuta konvertibilna marka (1 KM = 100 dinara) koja je do danas u upotrebi. Skoro sve marke od 1995. godine su i danas u opticaju. Od 1996. godine marke nose naziv Bosna i Hercegovina i prepoznatljive su po amblemu pošte. BH Pošta je član UPU i tematska izdanja su svake godine slična tematskim izdanjima drugih pošta u svijetu.

U posljednjih nekoliko godina motivi su interesantni, kako zbog promjenjenog grafičkog dizajna, tako i zbog specifičnosti tema. I dalje se stavlja težište na turizam, gradove i poznate ličnosti: kraljica Jelena, Husein Gradaščević, Mirza Bašagić, Bahrija Nuri Hadžić, Nasiha Kapidžić-Hadžić, Mustafa Mujaga Komadina su samo neki od ličnosti iz bosanske historije koji su obilježeni na marka BH Pošte. Također teme iz gastronomije (npr. "deset u pola" - sarajevski ćevapi, blok izdanje sa tradicionalnim bosanskim jelima: dolmom i baklavom iz 2005., sa otiskanim receptom na engleskom jeziku, ali i izdanje iz 2007. godine: burek zvrk).

Ovaj odlomak potrebno je proširiti.

Ovaj odlomak potrebno je proširiti.

Sa izuzetkom dva izdanja (Božićno izdanje iz 1998. godine sa motivom i natpisom Рођење Христово - 16.в. Срп. икона, te izdanja iz 2005. godine sa motivom Manastira Žitomislići - gdje je ime manastira ispisano latinicom i ćirilicom), BH Pošta primjenjuje isključivo latinično pismo na svojim izdanjima.

Osim zajedničkih izdanja sa drugim dvijema bosanskohercegovačkim poštama, BH Pošta je do sada imala nekoliko zajedničkih filatelističkih izdanja i to sa poštom Katara 2003. godine, te sa kuvajtskom poštom 2008. godine.

Ovaj odlomak potrebno je proširiti.

• Filatelija u Bosni i Hercegovini

• BH Pošta (bs)