Ovaj članak ili neki od njegovih odlomaka nije dovoljno potkrijepljen izvorima (literatura, veb-sajtovi ili drugi izvori). Ako se pravilno ne potkrijepe pouzdanim izvorima, sporne rečenice i navodi mogli bi biti izbrisani. Pomozite Wikipediji tako što ćete navesti validne izvore putem referenci te nakon toga možete ukloniti ovaj šablon.

Dunavska komisija je međunarodna organizacija dunavskih zemalja za plovidbu i prijevoz Dunavom.

Cilj organizacije je slobodna plovidba Dunavom i štićenje interesa dunavskih zemalja, te stvaranje bližih privrednih i kulturnih veza zemalja članica s drugim zemljama. Svaka zemlja članica zadužena je za upravljanje vlastitim dijelom rijeke. Komisija je odgovorna za stvaranje tehničkog i pravnog okvira za plovidbu Dunavom.

Ova organizacija nije isto što i Međunarodna komisija za zaštitu Dunava koja je osnovana 1998. godine, i čiji je glavni cilj zaštita vode i okoliša Dunava.

Svaka zemlja ima jednog predstavnika u komisiji, između kojih se na mandat od tri godine izabiru predsjednik, potpredsjednik i sekretar.

Sjedište organizacije je od 1954. godine u Budimpešti u Mađarskoj. Službeni jezici su njemački, francuski i ruski.

Zemlje članice Dunavske komisije su:

• Austrija
• Bugarska
• Hrvatska
• Mađarska
• Moldavija
• Njemačka
• Rumunija
• Rusija
• Slovačka
• Srbija
• Ukrajina

Zemlje sa statusom posmatrača u Dunavskoj komisiji su:

• Češka
• Francuska
• Holandija
• Turska

Prva Dunavska komisija je stvorena Pariskim mirovnim sporazumom koji je potpisan 30. marta 1856. godine, i kojim je okončan Krimski rat. Ova komisija je trajala do 1938. godine.

Današnja komisija je stvorena konferencijom u Beogradu koja je održana 18. augusta 1948. godine. Sporazum su potpisale Bugarska, Mađarska, Rumunija, Čehoslovačka, Ukrajina, Sovjetski Savez i Jugoslavija, a stupio je na snagu 11. maja 1949. godine. Godine 1960. je u komisiju primljena i Austrija, a Njemačka je u komisiju ušla tek 1998. godine, pedeset godina nakon osnivanja. Njenom ranijem članstvu protivio se SSSR.

• Zvanična stranica