Dobrobit

Čini se da djeca doživljavaju/pokazuju dobrobit nakon časa likovnog

Dobrobit[1] također poznato kao wellness, prudencijalna vrijednost, prosperitet ili kvalitet života, odnosi se na ono što je suštinski vrijedno u odnosu na nekoga. Dakle, dobrobit osobe je ono što je na kraju dobro za tu osobu, ono što je u njenom ličnom interesu.[2] Dobrobit se može odnositi i na pozitivno i negativno blagostanje. U svom pozitivnom smislu, ponekad se suprotstavlja lošem stanju kao njegovoj suprotnosti.[3] Izraz "subjektivno blagostanje" označava kako ljudi doživljavaju i procjenjuju svoje živote, obično mjereno u odnosu na samoprocjenu dobrobiti dobivene putem upitnika.[4]

Dobrobit se tretira kao varijabla od nikakva do visokog stepena blagostanja. Ova upotreba dobrobiti je u kasnijim vremenima proširena tako da uključuje i negativan aspekt. S ciljem razumijevanja kako različite varijable okoline na ruti utiču na dobrobit tokom hodanja ili vožnje biciklom, skovan je pojam "nezdrava okolina".[5][6]

Jednostavna vježba, kao što je trčanje, navodi se kao ključ za osjećaj sreće.[7]

Prema Corey Keyesovom petkomponentnom modelu, društveno blagostanje se sastoji od sljedećih faktora:

  1. društvena integracija,
  2. socijalni doprinos,
  3. društvena koherentnost,
  4. društvena aktualizacija,
  5. društveno prihvatanje.[8]

Šestofaktorski model psihološkog blagostanja

Multidimenzionalni model psihološkog blagostanja Carol Ryff pretpostavio je šest faktora koji su ključni za dobrobit:[web 1]

  1. Eudaimonsko blagostanje u 166 zemalja na osnovu podataka Gallup World Poll
    Samoprihvatanje
  2. Lični rast
  3. Svrha u životu
  4. Ovladavanje okolinom
  5. Autonomija
  6. Pozitivni odnosi sa drugima

Bilješke

  1. ^ "Carol Ryff's Model of Psychological Well-being". Living Meanings. 4. 12. 2014. Arhivirano s originala, 16. 6. 2017.

Reference

  1. ^ "Well-being vs. wellbeing". Grammarist. 8. 5. 2012. Arhivirano s originala, 22. 3. 2022. Pristupljeno 27. 3. 2022.
  2. ^ Crisp, Roger (2017). "Well-Being". The Stanford Encyclopedia of Philosophy. Metaphysics Research Lab, Stanford University. Arhivirano s originala, 25. 10. 2018. Pristupljeno 5. 12. 2020.
  3. ^ Headey, Bruce; Holmström, Elsie; Wearing, Alexander (1. 2. 1984). "Well-being and ill-being: Different dimensions?". Social Indicators Research (jezik: engleski). 14 (2): 115–139. doi:10.1007/BF00293406. ISSN 1573-0921. Arhivirano s originala, 21. 1. 2022. Pristupljeno 17. 2. 2021.
  4. ^ Stone, Arthur A.; Mackie, Christopher (2013). "Introduction". Subjective Well-Being: Measuring Happiness, Suffering, and Other Dimensions of Experience (jezik: engleski). National Academies Press (US). Arhivirano s originala, 5. 11. 2021. Pristupljeno 17. 2. 2021.
  5. ^ "Physical activity behaviours and environmental well-being in a spatial context".
  6. ^ "Pedestrians' Perceptions of Motorized Traffic Variables in Relation to Appraisals of Urban Route Environments".
  7. ^ Best Benefit of Exercise? Happiness Arhivirano 26. 6. 2012. na Wayback Machine, Robin Loyd, Fox News, May 30, 2006.
  8. ^ Gallagher, Matthew W.; Lopez, Shane J.; Preacher, Kristopher J. (august 2009). "The Hierarchical Structure of Well-Being". Journal of Personality. 77 (4): 10.1111/j.1467–6494.2009.00573.x. doi:10.1111/j.1467-6494.2009.00573.x. ISSN 0022-3506. PMC 3865980. PMID 19558444.