Crkva svetog Save u Blažuju

Crkva sv. Save u Blažuju
Osnovne informacije
LokacijaIlidža
Geografske koordinate43°49′50″N 18°16′27″E / 43.830633°N 18.274101°E / 43.830633; 18.274101
ReligijaSrpska pravoslavna crkva
DržavaBosna i Hercegovina
Oznaka baštineNacionalni spomenik Bosne i Hercegovine
Arhitektonski opis
Arhitekt(i)August Buča
Dovršeno1897.
Specifikacije
Dužina4,3 + 18,6 + 2,6 m.
Širina17,8 m.

Crkva Sv. Save u Blažuju, u općini Ilidža, je crkva Srpske pravoslavne crkve. Crkva je zajedno sa grobljem proglašena za nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine.[1] Crkva je završena 1897. godine, posvećena je Svetom Savi, te pripada Dabrobosanskoj mitropoliji. Godinu dana nakon osvećenja u crkvu su preneseni posmrtni ostaci mitropolita Georgija Nikolajevića.

Lokacija

Pravoslavna crkva sv. Save u Blažuju, zajedno sa grobljem, nalazi se u ravničarskom dijelu Sarajevskog polja u Plandištu, lokalitetu na zapadnom izlazu iz Sarajeva, udaljenom  oko 1.500 metara sjeverno od Vrela Bosne, odnosno oko 1.500 metara jugoistočno od Blažuja.[1]

Historija

Na području Ilidže nema sačuvanih ostataka objekata crkvene arhitekture koji su se upotrebljavali u vrijeme Osmanskog carstva a koji bi pripadali Crkvi bosanskoj, katoličkoj ili pravoslavnoj crkvi, a nalazi ranosrednjovjekovnih crkava u Vrucima i Rogačićima predstavljaju ostatke crkava porušenih najkasnije u 13. ili 14. vijeku.[1]

Opis

Pravoslavna crkva sv. Save u Blažuju je urađena prema projektu arhitekte Augusta Buča, projektanta Gradske tržnice u Sarajevu, kao i nekoliko vila u aleji na Ilidži. Podignuta je 1897. godine. Ima oblik slobodnog grčkog krsta dimenzija (4,30+18,60+2,60) x 17,80 metara. Do vrha lukovice zvonika je 28,80 metara. Likovno rješenje crkve, kao i obrada detalja ukazuju na neovardarski (neovizantijski) uticaj. Fasada crkve je raščlanjena lizenama koje završavaju naglašenim arkadnim frizovima, što je odlika raške arhitekture. U crkvenom dvorištu, nalaze se dvije grobnice. U prvoj je sahranjeno 14 parohijana strijeljanih 1914. godine. U drugoj je sahranjeno 26 parohijana strijeljanih 1941. godine.[1]

Literatura

  • Risto Jeremić, Has Hoča, Glasnik Geografskog društva, tom 11, Beograd (korišćene usluge biblioteke Bošnjačkog instituta, fondacija Adila Zulfikarpašića-Sarajevo), 1925.
  • Dr. Đoko Slijepčević, Historija Srpske pravoslavne crkve, II knjiga, Od početka XIX vijeka do kraja Drugog svjetskog rata, Munhen, 1966. (korištene usluge biblioteke Bošnjačkog instituta, fondacija Adila Zulfikarpašića-Sarajevo), 1966.
  • Vladislav Skarić, Izabrana djela, knjiga I, Sarajevo i njegova okolina od najstarijih vremena do austrougarske okupacije, biblioteka "Kulturno naslijeđe", Sarajevo, 1985.
  • Arhitektura Bosne i Hercegovine 1878-1918. (katalog), Koncepcija izložbe i izbor djela Ibrahim Krzović, Umjetnička galerija Bosne i Hercegovine, 1987.
  • Hamdija Kreševljaković, Izabrana djela II, biblioteka "Kulturno naslijeđe", Sarajevo, 1991.
  • Vesna Mušeta-Aščerić, Srednjovjekovna naselja na mjestu današnjeg Sarajeva, Prilozi historiji Sarajeva, radovi sa naučnog skupa "Pola milenija Sarajeva" održanog od 19. do 21. marta 1993. godine, str. 35-46.
  • Velibor Džomić, Ustaški zločini nad srbskim sveštenicima, izdavač Svetigora, 1995.
  • Evlija Čelebija, Putopis, odlomci o jugoslovenskim zemljama (prijevod, uvod i komentar napisao Hazim Šabanović), 3. izdanje, Sarajevo, 1996.
  • Mirza Hasan Ćeman, Ishod na Ilidžu, Ilidža, monografija, izdavač: Općina Ilidža, 2000, str.203-294.

Reference

  1. ^ a b c d "Crkva sv. Save". KONS.gov.ba. Arhivirano s originala, 29. 6. 2020. Pristupljeno 13. 11. 2016.

Vanjski linkovi

Portal iconPortal Bosna i Hercegovina