CENTAR ZA DEMOGRAFSKU GENETIKU Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine
Skraćenica	CDG ANUBiH
Datum osnivanja	15. jula 2020.
Glavno sjedište	Sarajevo, Bosna i Hercegovina
Jezik	B/H/S
Direktor	Rifat Hadžiselimović
Sekretar	Dina Masnik – Abdurahim Kalajdžić
Glavni organ	Direktor, OPMN, Predsjedništvo ANUBiH
Veb-sajt	www.anubih.ba

Centar za demografsku genetiku akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine (skraćeno CDG-ANUBiH), osnovan je 15. 7. 2020, Odlukom br: 1-01-1-246-6/20, na formalni prijedlog Odjeljenja prirodnih i matematičkih nauka, koje je zastupalo širi krug zainteresiranih institucija i pojedinaca iz oblasti prirodnih i društvenih nauka.^{[1][2][3][4][5]}

Nakon uspješne realizacije prvog strateškog cilja ANUBiH u razvoju genetičkih i biotehnoloških istraživanja u Bosni i Hercegovini, odnosno makroprojekta Društvenog cilja VI (radni naslov: „Genetičko inženjerstvo i biotehnologija“), uključujući i odgovarajuću kadrovsku i infrestrukturnu podršku, ANUBiH pokreće i institualizaciju populalacijskogenetičkih istraživanja. Takva potreba zasniva se na rezultatima već utemeljenih istraživanja genetike stanovništva Bosne i Hercegocine, kao i činjenici da su bh. genetičari u toj oblasti već šire afirmirani kao vodeći u Regiji, kako po obimu, tako i kvalitetu i raznorodnosti pristupa lokalnoj demografskoj genetici.

Zahvaljujući pretežno individualnim, a rjeđe organiziranim institucijskim istraživanjima, genetička struktura bh. lokalnih populacija je bolje poznata nego stanovništva ostalih zemalja u Regionu. To se podjednako odnosi i na poznavanje genetičke strukture reprezentativnih uzoraka metapopulacije. U Bosni i Hercegovini su istraživani i mogući faktori genetičke diferencijacije lokalnih dijelova stanovništva, a bh. istraživači su surađivali i na demografsko-genetičkim istraživanjima danas susjednih država: Crne Gore, Hrvatske, Slovenije i Srbije, uključujući Kosovo i Vojvodinu.^[6]

Demografskogenetička istraživanje odgovarajuće strukture stanovništva, u Bosni i Hercegovini imaju relativno dugu povijest, utemeljenu na radovima austrijskih vojnih ljekara (Augustin Weisbach, Heinrich Himmel i njihovi suradnici), koji su vodili pedantne austrougarske regrutne komisije širom Bosne i Hercegovine, a nakon toga odgovarajuće podatke publicirali u (i danas) glasovitom časopisu Mitteilungen der Anthropologischen Gesellschaft in Wien (MAGW)^[7]. Nakon toga slijedi dugo razdoblje, u kojem se pojavljuju sporadični podaci o učestalosti krvnih grupa nekoliko antigenskig sistema. Istraživačni zamah u ovoj oblasti počinje krajem 1960-tih, od informacija o fenogenotipskoj strukturi našeg stanovništva po pojedinim svojstvima i njihovim komplaksima, preko proučavanja genetičke distance i sličnosti lokalnih populacija, s obzirom na odabrana morfološkoanatomska i biohemijskofiziološka nasljedna svojstva, do kompleksnih molekulskogenetičkih istraživanja u recentnoj epohi.

Koncpcija djelovanja novoosnovanog centra počiva na interdisciplinarnom i polivalentnom pristupu, koji uključuje populacijsku genetiku, biantropologiju, lingvistiku, medicinu, arheologiju, etnologiju, historiju, fizičku kulturu, sport i srodna naučna područja.

Primarna intencija djelovanja novoformiranog Centra je integracija kadrovskih i infrastrukturnih potencijala na istraživanju genetičkih osobenosti stanovništva Bosne i Hercegovine, od antičke, srednjovjekovne i recentne epohe, do predikcije njihovih promjena u prostoru i vremenu.

• Integracija odgovarajućih kadrovskih i infrastrukturnih potencijala u pripadajućoj oblasti;
• Uspostava baze podataka o genetičkim osobenostima stanovništva BiH;
• DNK analiza i karakterizacija antičkih, srednjovjekovnih i recentnih uzoraka;
• Analiza proteklih i predikcija mogućih promjena genetičkog sastava stanovništva.

Oblasti

• Populacijska genetika
• Demografija – Etnologija
• Biostatistika – Bioinformatika

Akademijski

• Sreten Govedarica,
• Rifat Hadžiselimović,
• Senahid Halilović,
• Dina Masnik i
• Sabina Vejzagić.

Vanjski

• Adisa Ahmić, UNTZ
• Kasim Bajrović, INGEB, UNSA
• Edin Bujak, Filozofski fakultet u Sarajevu, UNSA
• Adnan Busuladžić, Filozofski fakultet u Sarajevu, UNSA
• Nedim Čović, Fakultet sporta i fizičkog odgoja, UNSA
• Mirela Džehverović, INGEB, UNSA
• Jasmina Hindija Čakar, INGEB, UNSA
• Jasminka H. Halilović, Univerzitet Brčko Distrikt
• Abdurahim Kalajdžić, INGEB, UNSA
• Samim Konjicija ETF, UNSA
• Lejla Lasić, INGEB, UNSA
• Damir Marjanović, Univerzitet Burch
• Aida Pilav, Kantonalni zavod za javno zdravstvo
• Amela Pilav, INGEB, UNSA
• Lejla Pojskić, INGEB, UNSA
• Naris Pojskić, INGEB, UNSA
• Pavao Rudan, HAZU, Zagreb
• Aida Sarač Hadžihalilović, MF, UNSA
• Muriz Spahić, PMF, UNSA .
• Senad Šljuka, PMF, UNSA
• Gazmend Temaj, College UBT fakultet medicine i farmacije, Priština
• Gaj Trifković, Centar za ljudska prava, UNSA
• Maruška Vidovič, Nacionalni inštitut za javno zdravje (NIJZ), Ljubljana

• Službeni sajt