Prvi elektronski medij koji se nakon završetka Drugog svjetskog i rata i oslobođenja Sarajeva oglasio u Bosni i Hercegovini bio je Radio Sarajevo. Radio Sarajevo je sa emitovanjem programa počeo 10. aprila 1945. godine riječima: "Ovdje Radio Sarajevo. Smrt fašizmu - sloboda narodu!"[1] koje je izgovorio Đorđe Lukić, prvi tehničar i spiker ovog radija. Do kraja 1945. godine program je trajao 6 sati i emitovan je u tri bloka: jutarnjem, podnevnom i večernjem. Radiotelevizija Sarajevo osnovana je sredinom 1960-ih godina u Sarajevu kao republička radiotelevizijska kuća za NR Bosnu i Hercegovinu a bila je članica tadašnjeg emiterskog sistema Jugoslavenske radiotelevizije.
Početak ratnih sukoba na području Jugoslavije RTV Sarajevo dočekuje sa izgrađenom infrastrukturom za produkciju i emitovanje tri radijska i tri televizijska kanala. Promjena imena iz "Radiotelevizija Sarajevo" u Radiotelevizija Bosne i Hercegovine (RTVBiH) uslijedila je nakon početka nešto intenzivnijih ratnih sukoba u Bosni i Hercegovini 1992. godine. RTV Dom u Sarajevu napuštaju mnogobrojni radnici, odnoseći pokretnu opremu (televizijske kamere, mikrofone i sl.) Početkom opsade Sarajeva, RTVBiH je suočena sa stalnim razaranjem opreme, predajnika, uz stradanje radnika koji su se borili protiv medijske blokade grada Sarajeva ali i cijele Bosne i Hercegovine. U okviru RTVBiH tada djeluju tvBiH i Radio Bosne i Hercegovine. Za emitovanje programa RTV BIH u ratnim uslovima, najzaslužniji je tzv. "PEP" sa isključivo tehničkom djelatnošću (Prenos i emitovanje programa).
Već 1. januara 1993. godine RTVBiH primljena je kao aktivni član Evropske emiterske unije. To je omogućilo da se predstavnik Bosne i Hercegovinae prvi put pojavi 1993. godine na Euroviziji. Prvi predstavnik Bosne i Hercegovine na ovom takmičenju bio je Muhamed Fazlagić s pjesmom Sva bol svijeta.
Nakon završetka ratnih sukoba u BiH, popravlja se uništena i infrastruktura neophodna za funkcionisanje RTV sistema u na nivou cijele Bosne i Hercegovine.
PBSBiH 2000–2004
Logo Javnog radiotelevizijskog servisa BiH – PBSBiH po prvi put se pojavio tokom direktnog prenosa Ljetnih olimpijskih igara u Sydney-u.
Uz donacije u opremi OHR-a i Europske komisije u BiH, osigurana je emisiona mreža za uspostavu televizije na nivou Bosne i Hercegovine. U noći između 11. i 12. augusta 2004. godine, realizovano je razdvajanje emisionih mreža PBSBiH (Radio-televizije BiH), RTVFBiH (Radiotelevizije FBiH) i RTRS (Radiotelevizije RS). Istovremeno se radilo na poboljšanju emisionih mreže entitetskih radiotelevizija. Od 12. augusta 2004. godine, BHTV 1 na vlastitoj frekvenciji emituje probni test signal kombiniran sa audio podlogom - program BH Radio 1 i tehničkim podacima o frekvencijama za prijem novog kanala.
BHT 1 i BH Radio 1
13. augusta 2004. godine iz studija u Sarajevu počelo je cjelodnevno emitiranje programa BHT 1 (PBSBiH mijenja naziv u Bosanskohercegovačka radiotelevizija - BHRT). Tačno u 18:00h, emitovan je Otvoreni program povodom Ljetnih olimpijskih igara u AteniBHT 1 emitira dešavanja i nadmetanja sa Olimpijskih igara uz informativni program (signalom pokriva preko 90% populacije u BiH). Nakon svečane ceremonije upriličene u RTV Dom-u, u 19:00 emitovano je prvo izdanje BHT Vijesti na tek uspostavljenoj nacionalnoj mreži. Prvi voditelj Vijesti bio je Tomislav Đurić.[3]
Organizacija
BHRT se finansira iz dijela RTV takse zajedno sa ostalim javnim emiterima u BiH (50% za BHRT, 25% za RTVFBiH i 25% za RTRS). Upravna struktura utvrđena je Statutom BHT-a.
Bosanskohercegovačka radio-televizija se sastoji od entitetskih javnih emitera sa organizacijskim jedinicama:
Program BHRT-a se emituje 24 sata dnevno na području cijele Bosne i Hercegovine. Većina radio-televizijskog programa se proizvodi iz RTV doma u Sarajevu. Razvijena je mreža Informativno-tehničkih centara (ITC) u drugim gradovima BiH: Bihaću, Banjoj Luci, Mostaru, Tuzli, Zenici. U planu je uspostavljanje korporacije koju bi činili svi javni emiteri u Bosni i Hercegovini (BHRT, RTVFBiH i RTRS).
.svg)
