Ananke (mitologija)

Ananke
Ananke predstavljena modernom ilustracijom Platonove Države
GrupeGrčki primordijalni bogovi
RoditeljiSamostvorena
Suprug(a)Kron
BraćaKron, Tartar
SestreGeja, Nikta
MitologijaGrčka mitologija


U drevnoj grčkoj religiji, Ananke (Ἀνάγκη), od zajedničke imenice ἀνάγκη, "sila, ograničenje, nužnost") je personifikacija neizbježnosti, prisile i nužnosti. Obično se prikazuje kako drži vreteno. Kao jedno od grčkih primordijalnih božanstava, rođenje Ananke i njenog brata i supruga, Krona (personifikacija Vremena, ne treba brkati sa Titanom Kronom) označava podjelu između eona Haosa i početka Kosmosa. Ananke se smatra najmoćnijim diktatorom sudbine i okolnosti. Smrtnici i bogovi podjednako su poštovali njenu moć i odavali joj počast. Ponekad se smatra majkom Mojri (sudbina), a smatra se da je jedino biće koje utiče na njihove odluke[1] (prema nekim izvorima, jedina pored Zeusa). Prema Schowalteru i Friesenu, ona i Mojre su "sve u dovoljnoj mjeri vezane za ranu grčku mitologiju pa je njihovo grčko porijeklo vrlo vjerojatno."[2]

Drevni grčki putnik Pauzanije pisao je o hramu u starom Korintu u kojem su se boginje Ananke i Bije (što znači sila, nasilje ili nasilna žurba) obožavale zajedno u istom svetištu. Ananke se također često identifikuje ili povezuje sa Afroditom, posebno Afroditom Uranijom, koja je predstavljala apstraktnu nebesku ljubav; smatralo se da su njih dvije povezane, kao relativno neantropomorfizovane moći koje diktiraju tok života.[3][4][5] Njen rimski pandan je Necessitas.[6]

Mitologija

U orfičkoj mitologiji, Ananke je samoformirano biće koje se pojavilo u zoru stvaranja u bestjelesnom, zmijolikom obliku, a njene ispružene ruke obuhvataju kosmos. Ananke i Kron su par, koji se miješaju u obliku zmije kao veza oko svemira. Zajedno su slomili prvobitno jaje stvaranja čiji su sastavni dijelovi postali zemlja, nebo i more kako bi formirali uređeni svemir.[7] Ananke je majka (ili neki drugi identitet) Adrasteje, distributera nagrada i kazni.[8]

U orfičkim himnama, Afrodita Uranija je opisana kao Anankeova majka i vladarka tri Morije:

Urania, slavna kraljica koja voli smijeh, rođena u moru, koja voli noć, groznog izgleda;

Lukava, od koga je Ananke prvi put, proizveo, noćnu, svepovezujuću damu: 'Tvoj je svijet sa harmonijom da se pridruži, jer sve stvari izviru iz tebe, o moći božanski.

Trostruke Morije su pod tvojim dekretom i svi ti se proizvodi podjednako pokoravaju

— Orfička himna LIV.[9]

Reference

  1. ^ Abril Cultural, ured. (1973). Dicionário de Mitologia Greco-Romana (jezik: portugalski). Editora Victor Civita. str. 134. OCLC 45781956.
  2. ^ Schowalter, Daniel N.; Friesen, Steven J. (2005). Urban Religion in Roman Corinth: Interdisciplinary Approaches Issue 53 of Harvard theological studies. Harvard Theological Studies, Harvard Divinity School. str. 147. ISBN 9780674016606. Arhivirano s originala, 25. 2. 2023. Pristupljeno 25. 2. 2023.
  3. ^ Ivanov, Vi͡acheslav Ivanovich; Bird, Robert; Wachtel, Michael (2001). Selected Essays. Northwestern University Press. str. 154. ISBN 9780810115224.
  4. ^ Portmann, Adolf; Ritsema, Rudolf (1. 1. 1977). Avenir Et Devenir Des Normes. Brill Archive. str. 100. ISBN 9789004048805.
  5. ^ Stroud, Ronald (30. 9. 2013). The Sanctuary of Demeter and Kore: The Inscriptions XVIII.6. American School of Classical Studies at Athens. str. 84. ISBN 9781621390138.
  6. ^ Chisholm, Hugh, ured. (1911). "Necessitas" . Encyclopædia Britannica (11. izd.). Cambridge University Press.
  7. ^ The Uroboric Serpent: Water and Being and the Mythos Unthought in Metaphysics. 2008. ISBN 9780549685210.
  8. ^ Jonte-Pace, Diane; Parsons, Jr., William B.; Gómez, Luis O. (2002). Religion and Psychology: Mapping the Terrain. Routledge. str. 220. ISBN 9781134625352.
  9. ^ Mierzwicki, Tony (2018). Hellenismos: Practicing Greek Polytheism Today. Llewellyn Worldwide. str. 93. ISBN 9780738743752.